Zabluda o 42 posto: ‘Na izbore u BiH realno izlazi čak 65 posto građana’

Zvanična statistika CIK-a temelji se na nerealnim spiskovima i fiktivnim glasačima. Vehid Šehić objašnjava zašto je pad izlaznosti zapravo rezultat sprečavanja višedecenijskih prevara.

Građani Bosne i Hercegovine izabrali su novu vlast. Prema zvaničnim podacima Centralne izborne komisije BiH (CIK), na općim izborima glasalo je svega 42 posto registrovanih birača.

Postavlja se pitanje da li su građani Bosne i Hercegovine zaista toliko nezainteresovani za odabir predstavnika koji će im krojiti sudbinu u naredne četiri godine? Da li je politička svijest građana na tako niskom nivou i imaju li izabrani zvaničnici uopće legitimitet ako ih je izabrala manjina?

– Kada se posmatra van konteksta, taj procenat djeluje strašno. Kao da su ljudi potpuno nezainteresovani i bezvoljni. Međutim, prema realnim podacima o broju ljudi koji zaista žive u ovoj zemlji, nas je daleko manje nego po zvaničnom popisu stanovništva iz 2013. godine, a samim tim i biračkom spisku CIK-a, objašnjava Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši predsjednik CIK-a BiH.

Raskorak između biračkog spiska i procjena stanovništva

Zvanični podaci o broju stanovnika i birača otvaraju pitanje koliko birački spisak odgovara demografskoj slici Bosne i Hercegovine.

U Centralni birački spisak upisano je 3.414.364 birača. To su punoljetni građani BiH koji posjeduju lične karte. Ako se tom broju doda oko 17 posto maloljetnih lica, dobija se broj blizu četiri miliona stanovnika.

U posljednje 34 godine u državi je proveden samo jedan popis stanovništva, i to onaj 2013. godine. Niko sa sigurnošću ne zna tačan broj stanovnika, ali prema slobodnim procjenama, u BiH trenutno ne živi više od 3 miliona ljudi. Neki, među njima i ugledni demografi, kažu i mnogo manje. Problem je što se na biračkom spisku automatizmom nalaze i svi oni koji su otišli u inostranstvo, jer im posjedovanje lične karte garantuje aktivno biračko pravo koje im po zakonu ne možete oduzeti, navodi Šehić.

Procjene broja stanovnika ukazuju na to da je stanovništvo BiH znatno manje nego 2013. godine. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u FBiH je sredinom 2026. godine živjelo oko 2,13 miliona stanovnika, dok se procjene za Republiku Srpsku kreću oko 995.000 stanovnika (uz oko 80.000 u Brčko distriktu). Prema procjenama UN-a i Svjetske banke u BiH živi oko 3 miliona ljudi.

Budući da novi popis nije provođen, zvanične statistike oslanjaju se na procjene koje uzimaju u obzir negativan prirodni priraštaj i iseljavanje.

Kada se izborni odziv stavi u odnos sa procijenjenim brojem stanovnika, dolazimo do drugačije računice.

– Ja sam i na prošlim izborima tvrdio, a tvrdim i danas, da je stvarna izlaznost građana koji zaista žive u BiH između 65 i 70 posto. To je izuzetno visok procenat i to se jasno vidi na biračkim mjestima tokom izbornog dana, ističe Šehić.

Zašto je zvanična izlaznost manja nego ranije?

Mnoge je iznenadilo što je zvanični procenat izlaznosti na ovim izborima bio niži u odnosu na ranije cikluse, kada je prelazio 50 posto.

Šehić smatra da pad izlaznosti nije rezultat manjeg odziva birača, već primjene novih tehnologija i biometrijske identifikacije.

– Sada su nove tehnologije i biometrijska identifikacija tačno utvrdile koliko je birača fizički pristupilo glasanju. Time je konačno onemogućeno da nesavjesni i neodgovorni članovi biračkih odbora nakon 19 sati zloupotrebljavaju neiskorištene glasačke listiće. Ranije su se ti listići masovno popunjavali, dopisivale su se preferencije političkim favoritima i falsifikovali potpisi odsutnih ljudi s biračkog spiska. Ti ‘glasovi’ su se godinama brojali u zvaničnu izlaznost, a radilo se o desetinama hiljada prevara koje su sada spriječene. Zato se ne treba bojati tehnologije. Ovdje se treba bojati čovjeka i njegovih mehanizama za izbornu krađu, zaključuje Šehić.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Foto: Fena/Elma Geca)