Od žurnalistike u Tuzli do akademske karijere u Beču: Selma Hodžić gradi put kroz istraživanje i nauku

Od studija žurnalistike na Filozofskom fakultetu Univerzitetu u Tuzli do doktorskog studija i rada na Univerzitetu u Beču, akademski put Selme Hodžić obilježili su istraživanje, kontinuirano učenje i spremnost da svoje znanje nadograđuje u međunarodnom akademskom okruženju.

Selma je na Odsjeku za žurnalistiku Univerziteta u Tuzli završila bachelor i master studij, a potom i master studij komunikacijskih nauka na Univerzitetu u Beču. Danas je doktorandica i asistentica na Odsjeku za komunikacijske nauke Univerziteta u Beču, gdje djeluje u okviru istraživačke grupe Advertising and Media Psychology (AdMe), pod mentorstvom prof. dr. Jörga Matthesa.

„Najveći dio mog rada danas vezan je za naučno istraživanje, analizu podataka, pisanje naučnih radova, a od ovog semestra i za nastavu sa studentima“, kaže Selma.

Odlazak u Austriju za Selmu je bio početak novog životnog i akademskog poglavlja. Kako kaže, u Austriju ju je „zapravo, dovela ljubav“, ali je od početka znala da želi nastaviti obrazovanje.

Prije doktorskog studija odlučila je završiti još jedan master program, ovaj put iz komunikacijskih nauka na Univerzitetu u Beču. Novi program donio joj je drugačije iskustvo studiranja, posebno u oblastima istraživačkih metoda, analize podataka i predstavljanja rezultata.

„Na te dodatne dvije godine studija nisam gledala kao na ponavljanje ili izgubljeno vrijeme. Naprotiv, smatrala sam ih ulaganjem u sebe i načinom da se bolje pripremim za akademski rad u Austriji“, ističe Selma.

Prilagođavanje drugačijem sistemu studiranja i rada, život i studiranje na stranom jeziku, kao i preseljenje u novu zemlju i kulturu, bili su među izazovima sa kojima se susrela.

„Trebalo je vremena da se čovjek snađe, ali mislim da sam kroz taj proces mnogo naučila i profesionalno i lično“, navodi ona.

Znanje stečeno u Tuzli kao temelj za nove prilike

Iskustvo stečeno na Univerzitetu u Tuzli Selma smatra važnim dijelom svog profesionalnog puta. Njeno prvo radno iskustvo na Univerzitetu u Beču bilo je na transnacionalnom projektu NORFACE, koji se bavio demokratskim upravljanjem u turbulentnom vremenu i okupljao 14 različitih istraživačkih projekata. Na projektu je najprije radila kao stručnjakinja za komunikacije, a kasnije preuzela i ulogu asistentice koordinatora projekta.

Posebno izdvaja praktični dio obrazovanja koji je imala tokom studija žurnalistike u Tuzli.

„Na fakultetu nismo učili samo teoriju. Imali smo priliku raditi konkretne zadatke, odlaziti u redakcije, upoznavati ljude koji stvarno rade u medijima i vidjeti kako stvari izgledaju u praksi“, kaže Selma.

Upravo je kombinacija teorijskog i praktičnog znanja, kako ističe, bila važna kada se našla u novom akademskom okruženju.

„Tada sam možda prvi put mogla stvarno uporediti svoje prethodno obrazovanje sa drugim sistemima i nisam imala osjećaj da u znanju zaostajem za drugima, naprotiv“, navodi ona.

Za Selmu je posebno značajno to što je tokom studiranja imala priliku upoznati profesiju i izvan učionice.

„Posebno sam tada shvatila koliko je vrijedno što smo u Tuzli, uz teorijsku osnovu, imali toliko praktičnog rada. To je nešto što vas pripremi ne samo za ispite nego i za stvarni posao poslije fakulteta“,prisjetila se Selma.

Od žurnalistike do istraživanja generativne umjetne inteligencije

Danas je njen akademski rad usmjeren na pitanja koja povezuju komunikaciju, tehnologiju i ponašanje korisnika. U okviru doktorskog istraživanja bavi se razlozima zbog kojih ljudi odlučuju koristiti generativnu umjetnu inteligenciju, ali i situacijama u kojima je svjesno odlučuju ne koristiti.

Posebno je zanimaju promjene u odnosu ljudi prema generativnoj umjetnoj inteligenciji kroz vrijeme, kao i situacije u kojima odluke imaju veće posljedice i u kojima pitanja povjerenja, tačnosti informacija i mogućih dezinformacija postaju posebno važna.

„Cilj mi je pokušati bolje razumjeti te procese izvan samo jednog područja, poput obrazovanja ili poslovnog okruženja“, objašnjava Selma.

Tokom približno dvije godine rada na doktoratu učestvovala je u pet objavljenih naučnih radova, uključujući istraživanja povezana s temama kojima se bavi i u disertaciji.

Od ovog zimskog semestra dodatno se uključuje i u nastavu, gdje će studentima predavati predmete iz statističke analize podataka i kvantitativnih metoda prikupljanja podataka. Sa studentima je radila i ranije, kao vanjska saradnica na Odsjeku za žurnalistiku Univerziteta u Tuzli.

„Kod istraživanja me najviše motiviše trenutak kada od nekog pitanja ili ideje, kroz podatke i analizu, dođemo do odgovora koji ranije nismo imali“, kaže Selma.

Kada je riječ o nastavi, posebno joj je značajan trenutak u kojem studenti savladaju ono što im je u početku djelovalo složeno.

„Lijepo mi je kada studentima nešto što im je na početku djelovalo komplikovano postane jasno i kada vidite da počinju sami postavljati nova pitanja”, kaže ona.

Vještine koje ostaju važne bez obzira na profesiju

Iako danas više ne radi u klasičnom novinarstvu, Selma kaže da brojne vještine stečene tokom studija koristi gotovo svakodnevno.

„Mislim da je velika vrijednost našeg studija bila kombinacija teorije i praktičnog rada. Radili smo mnogo konkretnih zadataka, učili funkcionisati pod rokovima, paralelno vodili više obaveza, pisali, prezentovali svoje ideje i prilagođavali način komunikacije različitim ljudima i situacijama.“

Osim praktičnog rada i kontakta sa medijskim profesionalcima, važnim smatra i znanje koje je stekla od profesora i asistenata.

„Mene je taj studij dosta oblikovao i mislim da sam već tokom studiranja počela shvatati da me posebno privlače istraživanje i akademski rad“, kaže Selma.

Svojim iskustvom Selma želi ohrabriti studente koji razmišljaju o nastavku obrazovanja u inostranstvu, posebno one koji možda smatraju da je njihova početna pozicija prepreka.

„Rekla bih im prije svega da je to apsolutno moguće i da ne trebaju unaprijed misliti da njihova diploma ili znanje vrijede manje samo zato što dolaze iz Bosne i Hercegovine. Moje iskustvo je upravo suprotno, znanje i trud se prepoznaju“, poručuje ona.

Istovremeno, smatra da veliki dio mogućnosti zavisi i od toga koliko ih studenti sami odluče iskoristiti. Studentima poručuje da studiranje ne posmatraju samo kroz polaganje ispita, već i kroz iskustva, kontakte i prilike koje se otvaraju tokom tog perioda.

„Voljela bih da studenti ne gledaju na studij samo kao na niz ispita koje treba položiti, nego da pokušaju uzeti nešto i iz svega što se dešava između tih ispita“, poručila je Selma.

Za one koji razmišljaju o međunarodnoj akademskoj karijeri, njen vlastiti put pokazuje da takva mogućnost nije rezervisana samo za studente koji obrazovanje započnu u velikim međunarodnim centrima.

„Može se iz Tuzle, ili bilo kojeg drugog mjesta u Bosni i Hercegovini, doći do međunarodne akademske karijere. Ne postoji jedan recept ni isti put za sve, ali mislim da je važno znati da početna tačka sama po sebi nije prepreka. Mnogo više na kraju odlučuju ono što radimo sa znanjem i prilikama koje imamo”, zaključila je ona.

(TIP/Izvor: UNTZ)