Šta se zna o međunacionalnim tenzijama u Oružanim snagama BiH?

Anonimno pismo grupe oficira Oružanih snaga BiH otvorilo je pitanje odnosa među pripadnicima različitih nacija u vojsci i političkog uticaja na njen rad. Dok autori pisma tvrde da su nacionalne podjele dostigle ozbiljan nivo, pripadnik Oružanih snaga srpske nacionalnosti, ministar odbrane Zukan Helez i institucija zadužena za zaštitu prava vojnika odbacuju takve navode. Pismo je objavljeno neposredno nakon Helezove prijave protiv 37 pripadnika Oružanih snaga zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Nema potpisa, nema konkretno navedenih slučajeva, ali ima ozbiljnih optužbi.

Grupa oficira Oružanih snaga BiH u anonimnom pismu tvrdi da je ministar odbrane Zukan Helez vojsku doveo do “vrhunca nacionalne podijeljenosti”, te upozorava da joj prijeti čak i “potpuni međunacionalni raspad”.

Navode iz pisma, objavljenog 11. septembra, međutim, osporava jedan pripadnik Oružanih snaga BiH iz reda srpskog naroda. Njegovo ime poznato je redakciji, ali je zbog prirode službe tražio anonimnost.

“Odgovorno tvrdim da nema nacionalnih tenzija. Ja ništa od toga nisam doživio ni vidio unutar Oružanih snaga”, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Tvrdnje odbacuje i ministar Helez. Ocjenjuje ih politički motivisanim.

Istovremeno, u instituciji nadležnoj za zaštitu prava vojnika kažu da nisu dobili nijednu prijavu koja bi potvrdila navode o međunacionalnim tenzijama unutar Oružanih snaga BiH.

Pismo, koje je objavila Srpska novinska agencija (SRNA), pojavilo se dva dana nakon što je ministar odbrane BiH Zukan Helez prijavio 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog, kako je naveo, aktivnosti kojima su “veličali i glorifikovali pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića”.

Pripadnik OS BiH: ‘Nisam vidio nacionalne tenzije’

Pripadnik Oružanih snaga BiH iz reda srpskog naroda, čije je ime poznato redakciji, podsjeća da su pripadnici vojske obavezni na političku neutralnost i da javno ispoljavanje političkih i nacionalnih stavova nije dozvoljeno.

“Nijedno vojno lice ne smije u uniformi iznositi svoje lične političke i nacionalne stavove o bilo čemu. To je strogo zabranjeno, a i kažnjivo da se iznose takvi stavovi, jer nije u skladu sa Pravilima službe OS BiH, kao ni etičkim kodeksima po kojima funkcioniše OS BiH”, naveo je.

Sagovornik smatra da je trenutna rasprava više povezana sa političkim nego vojnim pitanjima.

“Mislim da se ovdje radi o čistoj političkoj kampanji sad pred izbore”, rekao je, dodajući da su za većinu pripadnika OS značajnija egzistencijalna pitanja.

“Ne misli se o tome kako ljudi od ove vojne plate hrane svoje porodice. Živim od ovog posla kao i moje kolege. Dobili smo i povišicu, imam i beneficirani radni staž, praktično imam bolje benefite nego koje bih dobio na poslu kojem sam radio prije ulaska u vojsku”, naveo je ovaj vojnik za RSE.

Šta je rekao Helez o pismu?

Ministar odbrane BiH Zukan Helez u razgovoru za RSE odbacuje navode iz otvorenog pisma i tvrdi da ne postoje pokazatelji koji bi potvrdili tvrdnje o međunacionalnim tenzijama.

“Mislim da je ovo pismo izmanipulisano, jer tamo ne piše ime i prezime. Ono pismo je svako mogao napisati”, rekao je Helez.

Tvrdi da mu tokom mandata niko nije ukazao na probleme nacionalne prirode.

“Ja sam ovdje na stotinu oficira i generala, sto i jedan put primio ljude iz reda srpskog naroda i nikad nisu rekli da postoji bilo kakav problem”, naveo je Helez, ocjenjujući da je riječ o politički motivisanom dokumentu.

“Moje mišljenje je da je to pismo gospodina Dodika (Milorad, lider SNSD), da bi napravio pometnju u Oružanim snagama. Evo nedavno je (Dodik) bio i u Srbiji tamo na vojnoj vježbi i rekao da su to njegove oružane snage, a da ove (Oružane snage BiH) ne prizna i tako dalje. On nema moć da ovo sruši, a stalno pokušava na indirektne načine”, rekao je Helez.

Ministar naglašava da bi svaku konkretnu prijavu eventualne diskriminacije ili nacionalne netrpeljivosti odmah razmatrao.

“Onog momenta kad se ljudi potpišu, kažu gdje je problem i o kakvom se problemu radi, ja ću odmah reagovati i uključiti sva zakonska sredstva da to riješim”, rekao je.

Prema njegovim riječima, inspektorat Ministarstva odbrane provjeravao je okolnosti povezane sa pismom, ali nije mogao utvrditi ko stoji iza dokumenta.

“Nema nigdje pozadine ko je pisao, zašto se pisalo i šta se desilo. U stvari, to je jednako ništa”, rekao je Helez.

Vojni povjerenik: ‘Nije bilo pritužbi’

Da formalnih žalbi nema, potvrđuje i Parlamentarni vojni povjerenik Bosne i Hercegovine Boško Šiljegović.

Ta institucija ima ulogu sličnu ombudsmanu za ljudska prava, ali je nadležna za zaštitu prava profesionalnih vojnih lica i kadeta.

Šiljegović kaže da je za otvoreno pismo saznao iz medija.

“Niko se od tih profesionalnih vojnih lica nije žalio u tom pravcu prema vojnom povjereniku”, rekao je on za RSE.

Na pitanje da li je kancelarija koju vodi ranije zaprimala žalbe koje bi ukazivale na međunacionalne sukobe unutar vojske, odgovara odrično.

“Nema žalbi. Žalbe su standardne, naknade, provođenje propisa i slično, ali u ovom obliku nema žalbi.”

Iako nije želio ulaziti u političke kvalifikacije, Šiljegović priznaje da je politika teško odvojiva od aktuelne rasprave.

“Pa, ne bih davao nikakve kvalifikacije, vjerujte. To je sad, to će sad malo drugi da razmatraju. Tu ima, ima tu političkih primjesa”, naveo je Šiljegović.

Oružane snage BiH jedna su od rijetkih državnih institucija čije funkcionisanje počiva na strogo definisanoj nacionalnoj ravnoteži.

Jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine uspostavljene su 2006. godine nakon reforme odbrambenog sistema kojom su ukinute entitetske vojske i nadležnosti prenesene na državni nivo.

Nacionalna zastupljenost pripadnika vojske usklađuje se sa zakonom i principom ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda.

Prema zvaničnim podacima OS BiH odlukom Predsjedništva BiH je predviđeno da Bošnjaci čine 45,9 posto sastava, Srbi 33,6 posto, Hrvati 19,8 posto, dok bi pripadnici ostalih naroda trebali da učestvuju sa 0,7 posto.

Helez tvrdi da se ta ravnoteža i danas, uglavnom, poštuje.

“To nikad neću dozvoliti da bude bilo kakvih odstupanja”, rekao je ministar, dodajući da trenutno nedostaje oko 900 pripadnika OS BiH svih nacionalnosti, dodavši da se trenutno najmanje prijavljuje Hrvata.

Ko čini Oružane snage BiH?

Prema podacima objavljenim na službenoj internet stranici Oružanih snaga BiH, odlukama Predsjedništva BiH predviđeno je da sistem odbrane čini 10.000 profesionalnih vojnih lica, 1.000 civilnih zaposlenih i 5.000 pripadnika rezervnog sastava.

Broj profesionalnih pripadnika ograničen je na najviše 10.011 aktivnih pripadnika

Vrhovnu komandu i kontrolu nad Oružanim snagama BiH ima Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH nisu za RSE željeli komentarisati anonimno pismo oficira, navodeći da se “vjerovatno radi o političkoj kampanji” za opšte izbore koji se u BiH održavaju 4. oktobra.

RSE je povodom tvrdnji iz otvorenog pisma kontaktirao NATO Štab Sarajevo, Misiju OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Zajednički štab Oružanih snaga BiH i zamjenika ministra odbrane Aleksandra Goganovića.

Odgovori nisu stigli do objavljivanja ovog teksta.

Na telefonske pozive nije odgovarao ni zamjenik ministra odbrane Aleksandar Goganović.

On je ranije za Radio-televiziju Republike Srpske izjavio da neće dozvoliti da dnevno-političke teme naruše vojnu saradnju i funkcionisanje sistema odbrane.

(TIP/Izvor: RSE/Autori: Milorad Milojević Dženana Karabegović/Foto: Ilustracija)