Javna preduzeća i ustanove u BiH kriju informacije o podizvođačima na kineskim projektima

Nadležne institucije u BiH nisu dostavile Detektoru tražene informacije o podizvođačima na velikim infrastrukturnim projektima koje u BiH izvode kineske kompanije.

Detektor je podatke o firmama koje su angažovane kao podizvođači na velikim kineskim projektima tražio od “Autocesta Federacije BiH”, “Autoputeva Republike Srpske”, Ministarstva saobraćaja RS-a, Ministarstva gospodarstva Kantona 10, preduzeća “Hidroelektrane na Trebišnjici” i “Hidroelektrane Bistrica”, ali su te institucije, pozivajući se na različita objašnjenja, dale negativne odgovore.

Od “Autocesta FBiH” su traženi podaci o izvođačima i podizvođačima, vrsti radova koje izvode, kao i promjenama podizvođača, i ostale informacije koje se odnose na izgradnju dionice Počitelj – Zvirovići na Koridoru Vc. Ova dionica otvorena je za saobraćaj u septembru 2024.

“Autoceste” su dostavile informacije koje su do sada već bile uglavnom poznate – okvirne podatke o dionici i izvođačima radova, kao što su “China State Construction Engineering Corporation”, konzorcij “AzVirt” iz Azerbejdžana, te o privatnim firmama angažovanim za usluge nadzora.

“Autoceste FBiH” odbile su Detektoru dati na uvid traženu dokumentaciju o podizvođačima tvrdeći da ona “uključuje povjerljive komercijalne interese treće strane”.

Kako se vidi u rješenju “Autocesta”, saglasnost na ustupanje informacija nije dala kompanija “China State Construction Engineering Corporation”, jer bi mogla nastupiti šteta “njenim legitimnim komercijalnim interesima, kao i interesima ugovornih partnera”.

“Imajući u vidu prirodu traženih dokumenata, ugovorne obaveze povjerljivosti sadržane u međunarodnim FIDIC ugovorima (međunarodno priznati standardizovani modeli ugovora u građevinarstvu), kao i izjašnjenje ugovorne strane… ocijenjeno je da zaštita povjerljivih komercijalnih interesa u konkretnom slučaju preteže nad interesom javnosti za pristup kompletnoj dokumentaciji”, navodi se u odgovoru “Autocesta”.

Ta institucija je odbila i žalbu Detektora na ovo rješenje.

Iz organizacije Transparency International (TI) u BiH, koja prati potrošnju javnog novca u Bosni i Hercegovini, kažu da imaju dosta iskustva sa odbijanjem ugovornih organa da dostave informacije. Damjan Ožegović iz TI-a objasnio je da ta organizacija do sada ima više od 350 presuda u svoju korist.

Podsjeća da, prema Zakonu o javnim nabavkama, izvođači moraju ugovornom organu da najave da li će imati podizvođače ili neće. To znači da su podizvođači sastavni dio konzorcijuma u širem smislu. U tom kontekstu, objasnio je, svako ko dobija javna sredstva za svoje radove mora podlijegati kontroli javnosti.

“To što kod nas javni organi, odnosno ugovorni organi u smislu Zakona o javnim nabavkama, ograničavaju te informacije jeste i više nego nepravilno, pogotovo kada dolazi po traženju. Čak je nepravilno i što ne objavljuju unaprijed te informacije, ali ne postoji nijedan zakonski osnov da se te informacije uskrate od objavljivanja”, objasnio je Ožegović.

“Autoputevi RS-a” bez dokumentacije

Od Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske Detektor je tražio detaljne informacije i dokumentaciju u vezi sa izvođačima i podizvođačima na autoputevima Banja Luka – Prijedor, Vukosavlje – Brčko i Bijeljina – Brčko.

Iako je zahtjev za pristup informacijama poslat sredinom juna, ni tri mjeseca kasnije ta institucija nije odgovorila na pitanja, niti pružila povratnu informaciju.

Glavni izvođač na autoputu Banja Luka – Prijedor, koji je u fazi izgradnje, jeste kineska firma “China Shandong International”.

Dionice Vukosavlje – Brčko, koje su u fazi pripremnih radova, i Bijeljina – Brčko, u fazi izgradnje, grade kineske državne kompanije “China State Construction Engineering Corporation” te “China Overseas Engineering Group”.

Dokumente i detaljne informacije o autoputu Bijeljina – Brčko Detektor je tražio i od “Autoputeva RS-a” s obzirom da su potpisnici ugovora.

Iz te institucije je odgovoreno da nemaju ugovore između kineskih partnera i njihovih podizvođača, kao ni prateću dokumentaciju.

“Napominjemo da je realizacija projekta izgradnje dionice autoputa Bijeljina – Brčko, koja je sastavni dio strateškog, nacionalnog projekta Republike Srpske, autoputa Beograd – Banja Luka, ugovorena po principu ‘finansiranja, projektovanja i izgradnje’”, navodi se u odgovoru koji je stigao Detektoru iz “Autoputeva RS-a”.

Hidroelektrane na Bistrici

Od “HE Bistrica” Detektor je tražio detaljne podatke o aneksima, podizvođačima i drugim dokumentima u vezi sa izgradnjom hidroelektrana na rijeci Bistrici.

Izvođač radova je kineska kompanija AVIC, koja se nalazi na crnoj listi SAD-a zbog veza s kineskom vojnom industrijom. “HE Bistrica” d.o.o. Foča odbila je dati informacije, uz obrazloženje da se radi o povjerljivim podacima te zaštiti poslovnih interesa Društva i poslovnih partnera.

Izgradnjom energetskog sistema “HE Bistrica” kod Foče predviđena je izgradnja tri hidroelektrane, čije je puštanje u probni rad ranije najavljeno za 2027. godinu.

Informacije Detektoru nisu dali ni iz “HE na Trebišnjici” u vezi sa izgradnjom “HE Dabar”. Osnovni ugovor zaključen je između preduzeća “HE Dabar” Trebinje i glavnog izvođača “China Energy Gezhouba Group” (CGGC). Najavljeno je da će u probni rad biti puštena 2027. godine.

Na Detektorov zahtjev za pristup informacijama nije odgovoreno ni iz Ministarstva privrede Kantona 10.

Tražena dokumentacija odnosila se na “Vjetroelektranu Ivovik”, na čijoj gradnji su bili angažovani POWERCHINA (“Power Construction Corporation of China”) i GENERTEC (“China General Technology Group”). Ta vjetroelektrana je završena i puštena u rad.

Ožegović kaže da iako zakoni predviđaju izuzetke nijedan se ne može odnositi na uskraćivanje ovih informacija. Tako ni onaj najčešći na koji se pozivaju, a to su komercijalni interesi treće strane, za koje je rekao da nisu opravdani i da su više stotina puta “padali” u sudskoj praksi.

“Interes javnosti mora pretežiti. (…) Čak i ukoliko eventualno postoji neki utvrđeni izuzetak sa komercijalnim interesima, na primjer neki patenti ili cijene nekih repromaterijala, cijene rada ili slično, te informacije se mogu izostaviti od saopštavanja, a ne sve tražene informacije. (…) Javni organi mogu dostaviti ugovor da anonimiziraju dio informacija koje čak nisu ni bitne vjerovatno javnosti”, poručio je.

(TIP/Izvor: Detektor.ba/Autorica: Branka Mrkić/Foto: Detektor)