Počinje borba za radnike: Šta Lidl nudi prodavačima, a šta domaći trgovci?

Lidl traži 1.131 prodavača u BiH i nudi niz pogodnosti. Šta nude Bingo, Tropic i Đurić i kako će se odvijati velika borba za radnike?

Lidl još nije otvorio svoje prodavnice u Bosni i Hercegovini, ali je već počeo ozbiljnu borbu za radnike. Njemački trgovac trenutno traži 1.131 prodavača u 21 gradu i općini širom zemlje, a uz oglas javno ističe pogodnosti poput ugovora na neodređeno od prvog dana, dva slobodna dana sedmično i plaćenog svakog minuta rada. Ulazak tako velikog poslodavca mogao bi zato, osim konkurencije za kupce, otvoriti i konkurenciju za hiljade radnika u domaćoj trgovini.

Prve Lidlove prodavnice u Bosni i Hercegovini trebale bi kupcima otvoriti vrata početkom naredne godine, ali borba za pozicije na bh. tržištu očigledno počinje mnogo ranije.

Ovoga puta ne radi se o cijenama, lokacijama prodavnica ili dobavljačima, nego o zaposlenicima.

Aktuelni oglas za posao pokazuje razmjere zapošljavanja koje njemački diskonter priprema pred ulazak na tržište. Lidl BH traži ukupno 1.131 prodavača, a radna mjesta otvorena su u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Brčkom, Čapljini, Doboju, Gračanici, Gradišci, Istočnom Sarajevu, Kaknju, Kiseljaku, Laktašima, Livnu, Modriči, Mostaru, Sarajevu, Tešnju, Travniku, Vogošći, Zenici i Zvorniku.

Riječ je o punom radnom vremenu, a prijave su otvorene do 15. septembra.

Takav val zapošljavanja dolazi u trenutku kada trgovci u BiH već imaju problem s pronalaskom radnika.

Prema istraživanju tržišta rada za 2026. godinu, 63 posto od 1.299 anketiranih poslodavaca u Federaciji BiH iskazalo je potrebu za zapošljavanjem ukupno 6.016 novih radnika. Nakon prerađivačke industrije, upravo je trgovina sektor s najvećim potrebama za novim zaposlenicima, sa udjelom od 20 posto.

Ranija istraživanja Agencije za rad i zapošljavanje BiH dodatno pokazuju da je upravo prodavač-trgovac zanimanje za koje su poslodavci imali najviše problema pri pronalasku radnika, dok se nezadovoljstvo ponuđenom platom navodi kao jedan od razloga zbog kojih radna mjesta ostaju nepopunjena.

Lidl ne otkriva platu, ali otkriva druge uslove

Koliko će prodavač u Lidlu u BiH mjesečno zarađivati, zasad nije javno poznato.

Međutim, kompanija je u aktuelnom oglasu mnogo konkretnija kada su u pitanju drugi uslovi rada. Budućim prodavačima Lidl garantuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme od prvog dana, plaćen svaki minut rada i dva slobodna dana u sedmici.

Uz to navodi novogodišnji bonus i regres te prošireni paket sistematskog pregleda. Prethodno iskustvo jeste poželjno, ali nije uslov za zaposlenje.

Novi zaposlenici prolaze i kroz individualnu obuku, uglavnom u Srbiji, a tokom početnog perioda prati ih mentor koji im pomaže da se upoznaju s poslovima i načinom funkcioniranja kompanije.

“Za više od 1.000 prodavača koje zapošljavamo u više od 20 gradova širom BiH, pripremili smo sveobuhvatnu obuku. Kroz nju će naučiti sve aspekte rada po našem jedinstvenom modelu, pri čemu poslovi nisu strogo podijeljeni. Imat će priliku da rade u pekari, na kasi, na usluživanju kupaca i izlaganju robe. Prethodno iskustvo nije uslov – najvažniji su nam motivacija i želja za radom, a naše kolege su tu da ih nauče svim vještinama”, naglašava Edin Ibrahimović, izvršni direktor Regionalnog društva.

Posebno se izdvaja formulacija “plaćen svaki minut rada”.

Na svojoj stranici posvećenoj zapošljavanju u logistici Lidl BH objašnjava da se dolazak i odlazak zaposlenika elektronski evidentiraju kako bi prekovremeni rad bio plaćen u skladu sa zakonom. Kompanija također navodi petodnevnu radnu sedmicu koja može uključivati rad vikendom, uz raspored rada dostupan unaprijed.

Za prodavače je sada izričito navedeno da imaju dva slobodna dana sedmično.

Šta nude domaći trgovci?

Lidl, međutim, ne dolazi na tržište na kojem domaći trgovci potpuno zanemaruju pitanje uslova rada. Naprotiv, nedostatak radnika već je neke kompanije natjerao da konkretnije ističu pogodnosti kojima pokušavaju privući i zadržati zaposlenike.

S druge strane, najveći domaći trgovac u javnoj komunikaciji također sve više ističe pogodnosti namijenjene zaposlenicima.

Bingo Group, koja zapošljava više od 9.000 ljudi, na svojoj zvaničnoj stranici navodi da njeni zaposlenici imaju najviša primanja u oblasti trgovine u BiH, iako konkretan iznos aktuelne prosječne plate nije objavljen. Kompanija među pogodnostima ističe Internu akademiju za profesionalne edukacije i usavršavanje, Fond “Srce zajednice” za pomoć oboljelim zaposlenicima, kao i preventivne zdravstvene preglede za više od 6.000 zaposlenica.

Da se konkurencija za radnike više ne svodi samo na visinu plate pokazuju i druge pogodnosti. Bingo je početkom ove sedmice omogućio slobodan dan za skoro 300 zaposlenika čija djeca prvi put kreću u školu.

“Prvi dan škole događa se samo jednom. Razumijemo koliko je važno da naši zaposlenici budu prisutni u posebnim trenucima svojih porodica, a slobodni dani koje smo obezbijedili za roditelje prvačića samo su jedan od načina na koji to pokazujemo u praksi”, poručili su iz Binga.

U javno dostupnim oglasima kompanija ističe rad u stabilnom poslovnom okruženju i mogućnost profesionalnog razvoja, ali iznos plate, broj slobodnih dana i način obračuna eventualnog prekovremenog rada uglavnom nisu javno navedeni.

S druge strane, Bingo je krajem prošle godine zaposlenicima sa više od šest mjeseci radnog staža isplatio dodatnih 1.000 KM uz novembarsku platu. Za isplatu je izdvojeno 7,808 miliona KM, a sa porezima i doprinosima ukupni trošak kompanije premašio je devet miliona KM.

Konkretne pogodnosti trenutno javno komunicira i Tropic.

Ovaj domaći trgovački lanac početkom 2026. godine objavio je da su dva slobodna dana sedmično postala standard u svim Tropic i mojMarket trgovinama, nakon što je novi model rada postepeno uvođen od novembra prethodne godine.

U aktuelnim oglasima za radnike u prodavnicama Tropic navodi stimulativnu platu, dva slobodna dana sedmično, novčane stimulacije i bonuse, mogućnost napredovanja, edukacije i profesionalni razvoj, kao i popuste i pogodnosti kod partnerskih kompanija.

Zaposlenicima je omogućen i popust od 10 posto prilikom kupovine u njihovim marketima.

I trgovački lanac Đurić, koji ima više od 500 zaposlenih u 18 poslovnica u deset gradova i općina, u svojim oglasima pokušava privući radnike pogodnostima koje nisu vezane isključivo za platu.

U aktuelnom oglasu za trgovca kompanija navodi “atraktivnu zasluženu finansijsku nadoknadu”, mogućnost daljeg usavršavanja i napredovanja, kvalitetno planiranje smjena, razumijevanje za porodični život i sigurnost zaposlenja.

Konkretan iznos plate ni u ovom slučaju nije javno naveden i on je uglavnom poslovna tajna.

Sarajevski Amko i Hoše Komerc

Iako se razlikuju po veličini, ne treba zanemariti ni sarajevske trgovce. Radnike upravo traži i Amko Komerc. Ovaj sarajevski trgovački lanac 11. augusta otvorio je konkurs za deset trgovaca na puno radno vrijeme, s rokom za prijave do 10. septembra. Ipak, u javno dostupnom oglasu nisu navedeni iznos plate ni dodatni benefiti koje budući zaposlenici mogu očekivati.

Na tržištu ostaje i Hoše Komerc, domaći lanac s devet prodavnica na području Kantona Sarajevo. Kompanija na svojoj stranici navodi oko 250 zaposlenih.

Hoše je ranije javno objavljivao i podatke o primanjima zaposlenika. U augustu 2024. svim radnicima isplaćeno je po 1.080 KM jednokratne pomoći, uz ranije isplaćen redovni regres. Tada objavljeni podatak o prosječnim mjesečnim primanjima od 1.020 KM danas više nije relevantan za poređenje plata, ali pokazuje da su i manji domaći lanci koristili dodatne isplate kao način podrške zaposlenicima.

Upravo poređenje javno dostupnih ponuda pokazuje da se borba za radnika u domaćoj trgovini već zahuktala i prije otvaranja prvog Lidla.

Dva slobodna dana, bonusi, planiranje smjena, edukacije, popusti za zaposlenike i sigurnost radnog mjesta sve češće se pojavljuju kao dio ponude poslodavaca.

Lidl će zato morati ponuditi nešto dovoljno konkurentno da bi više od 1.000 ljudi odlučilo započeti ili nastaviti karijeru upravo kod njega.

Razlika je, međutim, trenutno vidljiva u načinu na koji poslodavci komuniciraju s potencijalnim radnicima.

Lidl u samom oglasu stavlja naglasak na sigurnost ugovora, slobodno vrijeme, evidentiranje radnog vremena i dodatne finansijske i zdravstvene pogodnosti.

Šta pokazuje iskustvo Srbije?

Kako bi Lidl mogao nastupiti nakon što poslovanje u BiH zaista počne, djelimično pokazuje iskustvo susjedne Srbije.

Lidl Srbija je krajem 2025. najavio novo povećanje zarada za 2026. godinu. Osnovne plate prodavača povećane su za oko sedam posto, dok je kompanija navela da, posmatrano od januara 2025. do januara 2026. godine, rast plata prodavača iznosi do 23 posto.

Uz osnovnu zaradu, zaposlenicima na operativnim pozicijama u Srbiji osiguran je dodatak za godišnji odmor od 30.000 dinara, dok svi zaposlenici, bez obzira na poziciju, mogu ostvariti do 50.000 dinara godišnje putem Lidl kartica.

Svim zaposlenicima omogućeno je i besplatno privatno zdravstveno osiguranje koje uključuje godišnji sistematski pregled.

Naravno, to ne znači da će Lidl identičan paket pogodnosti primijeniti i u Bosni i Hercegovini.

Pokazuje, međutim, da kompanija na tržištima na kojima već posluje koristi kombinaciju povećanja plata i dodatnih benefita kako bi privukla i zadržala zaposlenike.

Konkurencija neće biti samo za kupce

Dolazak Lidla u BiH već duže vrijeme posmatra se prvenstveno kroz pitanje cijena, tržišnog udjela i budućnosti domaćih trgovaca i proizvođača. Međutim, aktuelni val zapošljavanja pokazuje da bi se prvi ozbiljniji tržišni pritisak mogao osjetiti upravo među radnicima.

Na snagu konkurenta koji dolazi nedavno je ukazao i ekonomista i univerzitetski profesor Marko Đogo.

“Ako se Lidl i Kaufland počnu širiti po BiH, skoro sigurno će snažno naštetiti, ako ne i potpuno uništiti domaće trgovinske lance”, ocijenio je Đogo.

Pri tome smatra da potencijalne posljedice ne završavaju na trgovcima.

“Dolazak stranih trgovinskih lanaca neće naštetiti samo domaćim trgovinskim lancima. Mnogo više će naštetiti domaćoj poljoprivredno-prehrambenoj industriji”, naveo je.

Đogo istovremeno podsjeća da domaće tržište već ima iskustvo dolaska velikih regionalnih trgovačkih lanaca, ali smatra da je snaga Lidla znatno veća.

Njegova procjena odnosi se prvenstveno na konkurenciju među kompanijama i položaj domaćih proizvođača. Međutim, Lidlova potraga za više od 1.000 prodavača otvara još jedno pitanje: šta se događa kada tako veliki konkurent na tržištu na kojem već nedostaje radnika odjednom počne tražiti više od hiljadu ljudi?

Više od 1.000 radnika neće doći niotkuda

Upravo bi broj radnika koje Lidl sada traži mogao predstavljati najveći izazov za postojeće trgovce. Više od hiljadu prodavača teško je pronaći na tržištu na kojem poslodavci već navode prodavače među radnicima koje najteže pronalaze.

To znači da će dio novih zaposlenika vjerovatno biti ljudi bez iskustva, što Lidl i omogućava svojim uslovima konkursa, ali će njemački trgovac potencijalne radnike neminovno tražiti i među ljudima koji već rade u sektoru trgovine.

A oni već imaju poslodavca. Među potencijalnim kandidatima bit će i ljudi koji danas rade u Bingu, Tropicu, Đuriću, Konzumu, Mercatoru, Robotu i brojnim manjim trgovinama.

Zbog toga bi prvi veliki efekat dolaska Lidla u BiH mogao postati vidljiv i prije nego što kupci napune njegove prodavnice.

Ako novi trgovac ponudi radnicima bolju kombinaciju plate, radnog vremena, slobodnih dana, sigurnosti zaposlenja i dodatnih pogodnosti, domaći trgovci mogli bi biti prisiljeni odgovoriti kako bi zadržali postojeće zaposlenike.

Tako da je, prije borbe za tržišni udio i kupca, jedna druga borba već počela, odnosno traje – borba za radnika.

(TIP/Izvor: Akta.ba)