Studentska lista u Srbiji na 48,5 posto, SNS–Vučić na 38,6 posto

Na parlamentarnim izborima u Srbiji lista studentskog pokreta osvojila bi 48,5 posto glasova, lista Srpska napredna stranka–Aleksandar Vučić 38,6 posto, dok bi socijalisti (SPS), koalicijski partner Vučića Ivice Dačića, osvojili 3,9 posto, pokazuje procjena koju je u nedjelju objavio Biro za društvena istraživanja (BIRODI).

Model procjene BIRODI temelji na službenim rezultatima izbora od 2012. godine, kada je SNS došao na vlast, istraživanjima javnog mnijenja Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nove srpske političke misli (NSPM), te agencija Faktor plus i Ipsos, uz uvažavanje demografskih promjena iz baze Republičkog izbornog povjerenstva.

Procijenjeni raspon rezultata

Procijenjeni raspon rezultata Studentske liste je od 45,9 do 51,1 posto, liste SNS–Vučić od 36,3 do 40,9 posto, a SPS-a od 3,2 do 4,6 posto.

Ostale opozicione liste i liste nacionalnih manjina zajedno bi, prema ovoj procjeni, osvojile između 7,8 i 10,2 posto glasova.

Kombiniranjem podataka korištenih za analizu procjenjuje se da bi na izbore izašlo oko 4,13 miliona birača, uzimajući u obzir i moguće veće mobiliziranje mladih i dosadašnjih apstinenata, prenosi Hina.

BIRODI naglašava da procjena i analiza nisu klasično istraživanje javnog mnijenja niti prognoza konačnog rezultata, već analitički scenarij mogućih ishoda.

Izlaznost mladih jedan od ključnih faktora

Kao ključne faktore BIRODI navodi izlaznost mladih i apstinenata, koncentraciju opozicionih glasova, rezultat SPS-a i broj lista koje bi prešle izborni prag od tri posto.

Prema ranije objavljenim službenim podacima, ukupan broj stanovnika Srbije prema posljednjem popisu iz 2022. godine iznosi 6.647.003, dok je broj registriranih birača 6.500.666.

Razlika između ukupnog broja osoba s biračkim pravom u zemlji i inozemstvu i broja registriranih birača iznosi samo 146.337, odnosno 2,2 posto, što izaziva sumnju u valjanost biračkog popisa.

Opozicija traži uređenje biračkog popisa

Zbog toga je među ključnim zahtjevima opozicije da se, kao uvjet za fer i demokratske izbore, prvenstveno uredi birački popis.

To je ujedno i jedna od preporuka OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) srbijanskim vlastima.

Studentski pokret nastao nakon tragedije u Novom Sadu

Studentski pokret nastao je na valu višemjesečnih protuvladinih protesta, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. novembra 2024. godine.

Protestima se tražila odgovornost vlasti za koruptivne poslove, demokratizacija zemlje i rad institucija bez političkih pritisaka i utjecaja.

Studenti i opozicija istaknuli su tokom protesta i zahtjev za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora koje je vlast više puta najavljivala.

Posljednja u nizu najava bila je izjava Aleksandra Vučića od 20. augusta da će izbori biti „18. ili 25. oktobra“.

Vučić u kampanji širom Srbije

Vučić je u međuvremenu, s pozicije šefa države, u gotovo svakodnevnoj izbornoj kampanji širom Srbije.

Političke suparnike optužuje da nemaju ni ideje ni program za daljnji razvoj zemlje te poziva pristalice da ih pobijede „uvjerljivije nego ikad dosad“.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Fena/RTS)