Od Uborka, Tuzle do Kaknja: Bosna i Hercegovina se suočava sa serijom ekoloških katastrofa

Od požara na deponiji Uborak, preko havarije na više od pola vijeka starom bloku Termoelektrane Tuzla, pa do ljetnog gušenja u Kaknju, Bosna i Hercegovina se suočava sa serijom ekoloških katastrofa. Dok aktivisti upozoravaju da udišemo otrovni sumpor-dioksid i spaljeni otpad, nadležne institucije uglavnom šute i krivicu prebacuju na kućna ložišta. Da li je čist zrak u BiH postao luksuz i zašto su građani prepušteni sami sebi?

U posljednja dva mjeseca više ekoloških katastrofa utjecalo je na zagađenje zraka, požari aktivni mjesec unazad također doprinose zagađenju. Ipak posljedice požara na deponiji Uborak tek će biti vidljive, posebno po zdravlje stanovništva, ali i poljoprivredne kulture koje se uzgajaju na okolnom području. Sada problem i nakon kvara na bloku 4 u Termoelektrani Tuzla. No u svim tim primjerima leži dugogodišnji problem.

“Kod nas u radu su u stvari muzejski primjerci, koji su trebali davno biti zatvoreni. Blok 4 je počeo s radom 1971. godine, nekakav normalan radni vijek bloka termoelektrane je 40 godina, a on radi preko 50. Ovo nije prvi incident ove vrste, ovi incidenti su se dešavali već par puta. Godinama se naša djeca truju od termoelektrane Tuzla, odnosno generalno od spaljivanja fosilnih goriva”, rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra.

Ovaj put mještani i aktivisti kažu da neće odustati. Godinama su sami angažovali stručnjake, radili analize, no kažu da vlast na njihove zahtjeve nikada nije adekvatno odgovorila. Sada je šteta na spornom bloku sanirana, no aktivisti upozoravaju da zbog starosti objekata očekuju još incidenata.

“Toliko smo bili zabacani tom prašinom da smo k’o u nekoj sahari, ne znamo ni koje boje-ima crvene, ima žute. Na mom krovu, na macama, na kutijama to se vide različite vrste materijala koji sagorijeva”, navela je Esma Čehajić, mještanka Šićkog Broda.

Mirnes Bektić, predstavnik NVO sektora je dodao: “Mi smo ovdje najviše izloženi ovakvom trovanju i što je najgore od svega, sve te godine i sva ta zagađenja mi nemamo odgovore za takve stvari. Ovdje je kao što vidite osnovna škola, roditelji godinama šalju djecu u osnovnu školu gdje je zagađen zrak, zagađeno tlo.”

Dugogodišnji problem i u Kaknju. Gdje i ljeti indekst kvalitete zraka pokazuje visoku stopu zagađenja.

“U tvornici cementa se lože automobilske gume, spaljuje se komunalni otpad, spaljuju se razna otpadna ulja. SVe to utiče na pogoršanje kvalitete zraka u Kaknju I u ljetnom periodu se gušimo”, istakla je Edina Dogdibegović iz Udruženja “Za čisti zrak Kakanj”

U ekološkim udruženjima ne očekuju skora rješenja uz isticanje sumnji u veze politike, inspekcija i privatnog kapitala. Podsjećajući na Agenciju o zaštiti okoliša koja iako planirana još nije oformljena.

“Naša politička scena je takva da mi s te strane rješenje ne možemo očekivati. Nama se vrte, imamo smjene politika, ali ništa se tu ne mijenja. Kad je u pitanju sunce i vjetar potencijal je 3 puta veći od sadašnje potrošnje. Znači mi možemo doći do jeftine energije, čiste energije. Međutim, šta se tu dešava? Vi imate rasprodaju zemlje koja se dešava već godinama”, navodi Anes Podić iz Eko-akcije.

Podić smatra da rješenje leži u istrajnim protestima. Ipak, građani Kaknja protestvovali su više puta, slali dopise, ali odgovora nema. Jedina ponuđena rješenja odnose se na zamjenu kućnih ložišta.

“Niko ne odgovara ni na šta i to je stvarno poražavajuće. Prepušteni smo sami sebi. Ni na jedan zahtjev, ni na jedan dopis nismo dobili odgovor. Niko apsolutno ne razmišlja, evo šta je sad, sad se gušimo. Niko ne razmišlja, a nije sve do kućnih ložišta”, navodi Dogdibegović.

Na naš upit iz Vlade Zeničko-dobojskog kantona nismo dobili odgovor, ali jesmo iz Tuzlanskog i Kantona Sarajevo o utrošku kredita od 45 miliona maraka, od čega će 26 miliona biti usmjereno na mjere zaštite zraka do 2029. Iz TK navode da je kvar na elektrofilteru u nadležnosti Federacije, ali da rade na poboljšanju kvaliteta zraka kroz širenje daljinskog grijanja, energetsku efikasnost i zamjenu kućnih ložišta. Iz Federalnog ministarstva kažu da prate industrijske zagađivače i da su nakon incidenata u Kaknju i Tuzli zatražili inspekcijske nadzore. Dok institucije najavljuju projekte, građani cijenu dugogodišnjeg zagađenja i dalje plaćaju vlastitim zdravljem.

(TIP/Izvor: N1)