Pitali smo ChatGPT koja je Vlada TK bila najuspješnija: Halilagićev saziv na vrhu AI rang-liste

Vještačku inteligenciju danas pitamo za sve i svašta. Neprimjetno, ali nevjerovatno brzo, nekadašnje „googlanje“ dobilo je ozbiljnu konkurenciju. Čak i oni nešto stariji sve rjeđe odgovore traže isključivo putem klasičnih internet-pretraživača, a i kada to učine, među prvim ponuđenim rezultatima sve češće ih dočekuje odgovor nekog od modela vještačke inteligencije.

U predizborno vrijeme, kada se teme izbora, stranaka, političkih kandidata i rezultata vlasti polako uvlače u svakodnevne razgovore, odlučili smo napraviti mali eksperiment.

ChatGPT-u smo, bez političke pristrasnosti, postavili jednostavno pitanje: „Koji saziv Vlade Tuzlanskog kantona je do sada bio najuspješniji?“

Odgovor nije stao na jednom imenu. Vještačka inteligencija ponudila je cijelu analizu, predložila kriterije prema kojima bi vlade trebalo porediti, rangirala sazive i premijere te obrazložila zbog čega je nekome dala prednost.

I rezultat je poprilično zanimljiv.

ChatGPT: Halilagićeva Vlada trenutno je broj jedan

            Već u prvom odgovoru ChatGPT je na vrh rang-liste postavio aktuelni saziv Vlade Tuzlanskog kantona na čelu sa Irfanom Halilagićem.

„Ako pod ‘najuspješniji saziv Vlade TK’ podrazumijevamo rezultate cijele vlade, a ne samo popularnost premijera, moj dosadašnji sud bio bi da je na prvom mjestu aktuelni saziv Vlade TK na čelu sa Irfanom Halilagićem“, naveo je ChatGPT.

Odmah je, međutim, dodao važnu ogradu.

„Trenutni saziv bih stavio na prvo mjesto, ali uz važnu napomenu: mandat još nije završen, pa konačna historijska ocjena nije moguća.“

Kao glavne argumente izdvojio je višegodišnji kontinuitet rada, snažniji investicijski ciklus, povećanje kapitalnih ulaganja, finansijsku stabilnost, ulaganja u zdravstvo, policiju i obrazovanje, cestovnu infrastrukturu, javne ustanove i programe podrške privredi.

Ne samo politički dojam – AI predložio šest kriterija

Zanimljiviji dio odgovora uslijedio je kada smo od ChatGPT-a zatražili da ne ostane samo na općem političkom dojmu, nego da pokuša napraviti metodologiju prema kojoj bi različite vlade mogle biti poređene.

Model je upozorio da nije korektno jednostavno porediti, naprimjer, budžet iz 2001. godine sa budžetom iz 2025. ili 2026. godine, jer su ekonomske okolnosti, vrijednost novca, nadležnosti, prihodi i društveni kontekst značajno različiti.

„Zato bih rang pravio prema učinku u odnosu na vrijeme i okolnosti, a ne prema apsolutnim iznosima“, odgovorio je ChatGPT.

Predložio je šest kriterija: budžetsku i finansijsku stabilnost sa učešćem od 20 posto u ukupnoj ocjeni, kapitalne investicije sa 20 posto, privredu, zaposlenost i investicije sa 20 posto, zdravstvo, obrazovanje i socijalnu politiku sa 15 posto, institucionalnu i političku stabilnost sa 15 posto te dugoročne projekte i ostavštinu sa preostalih 10 posto.

Kada je primijenio vlastitu metodologiju, ChatGPT je aktuelnoj Vladi dao 9,2 od mogućih 10 bodova.

Investicije kao najveća prednost aktuelnog saziva

U detaljnijem obrazloženju upravo je investicijski ciklus označen kao najveća komparativna prednost sadašnje Vlade.

ChatGPT je kao argumente izdvojio značajna izdvajanja za kapitalne projekte, ulaganja u UKC Tuzla, obrazovne ustanove, policijsku opremu i infrastrukturu, podršku privredi, kao i projekte koji se realiziraju ili pripremaju u više različitih oblasti.

„Najveća prednost Halilagićeve vlade je kombinacija: stabilnost + kapitalne investicije + sigurnost + zdravstvo + obrazovanje + privredni poticaji“, zaključio je model.

Upravo zbog takvog spoja različitih politika, a ne jednog pojedinačnog projekta, dao joj je ocjenu 9,2.

„Ali ne bih joj dao 10 dok mandat nije završen. Konačna ocjena može biti i viša – ili niža“, ogradio se ChatGPT.

Gutićeva Vlada druga, Mujićeva treća…

Na drugo mjesto vještačka inteligencija postavila je Vladu koju je predvodio Bego Gutić, uz ocjenu 8,4/10.

Taj period ChatGPT posebno vrednuje zbog političke stabilnosti, relativno dugog kontinuiteta rada i institucionalne stabilnosti u politički turbulentnom periodu.

„Gutićev saziv vidim kao najozbiljnijeg konkurenta aktuelnoj Vladi“, navedeno je u odgovoru.

Ipak, prednost aktuelnom sazivu dao je zbog, kako je naveo, većeg i vidljivijeg investicijskog ciklusa posljednjih godina.

Na trećem mjestu našla se Vlada Enesa Mujića, kojoj je dodijeljena ocjena 8,1/10. Njenom glavnom prednošću ChatGPT smatra puni mandat i institucionalnu stabilnost, dok joj je u poređenju sa novijim vladama kao slabost pripisao manji razvojni i investicijski kapacitet.

U nastavku rangiranja slijede sazivi koje su predvodili Bajazit Jašarević i Jakub Suljkanović, dok su kraće mandate i vlade koje su djelovale u posebno složenim političkim ili ekonomskim okolnostima dobile nešto niže ocjene.

ChatGPT je pritom više puta naglasio da dužina mandata sama po sebi nije dovoljna za ocjenjivanje, ali da vlada koja traje svega godinu ili nešto više objektivno ima manje vremena za pripremu i završetak velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata.

Halilagić prvi i na rang-listi premijera

Kada smo od modela zatražili da odvoji rezultate cijele vlade od ličnog učinka njenog predsjednika, dobili smo veoma sličan rezultat.

Na rang-listi premijera ChatGPT je Irfanu Halilagiću dodijelio 9,3/10, Begi Gutiću 8,5, a Enesu Mujiću 8,2.

Ipak, AI je napravio zanimljivu distinkciju:

„Najbolji premijer nije nužno i najbolji saziv Vlade. Premijer može biti vrlo dobar, a imati slab saziv. Isto tako, prosječan premijer može imati veoma kvalitetne ministre.“

Time je praktično sugerirao da se politički učinak ne bi trebao personalizirati samo kroz jednu osobu, nego vrednovati i kroz rad ministara, institucija i ostvarenje politika cijelog saziva.

A šta je konačni odgovor?

Nakon svih tabela, kriterija, obrazloženja i ograda, ChatGPT smo ponovo vratili na početno, veoma jednostavno pitanje.

Ako bi danas morao izabrati samo jednu Vladu Tuzlanskog kantona kao najuspješniju do sada – koju bi izabrao?

Odgovor je bio nedvosmislen:

„Ako bi se danas morala izabrati jedna Vlada kao najuspješnija u historiji TK, moj izbor bi bio Vlada Irfana Halilagića. Ne zbog političke pripadnosti, nego prvenstveno zbog kombinacije dužine kontinuiteta, obima investicija, budžetskog kapaciteta i širine sektorskih ulaganja.“

I ponovo slijedi ograda koja možda najbolje pokazuje granicu ovakvog eksperimenta:

„Aktuelna Vlada je još uvijek u mandatu, pa bi konačni sud trebalo donijeti nakon završetka mandata.“

Naravno, rang-lista koju napravi ChatGPT nije izborni rezultat, istraživanje javnog mnijenja, naučna studija niti službena evaluacija rada kantonalnih vlada. Radi se o procjeni generativnog modela vještačke inteligencije, zasnovanoj na informacijama kojima raspolaže i kriterijima koje je sam postavio.

Upravo zbog toga ovaj odgovor ne treba tretirati kao konačnu historijsku presudu.

Ali je, u vremenu u kojem vještačku inteligenciju sve češće pitamo gdje putovati, šta kupiti, kako nešto popraviti ili kome vjerovati, svakako zanimljivo vidjeti šta kaže kada joj postavimo i jedno političko pitanje.

A na naše pitanje ko je trenutno na vrhu rang-liste vlada Tuzlanskog kantona, ChatGPT nije ostavio mnogo prostora za dilemu.

(TIP)