Bh. poljoprivrednici upozoravaju: Meso bi moglo poskupjeti dva do tri puta, domaća proizvodnja pred slomom

Toplotni talas i suša dodatno su pogoršali već tešku situaciju u poljoprivredi Bosne i Hercegovine, a posljedice bi se, upozoravaju poljoprivrednici, mogle osjetiti i na tržištu hrane. Predsjednik Skupštine Saveza poljoprivrednika Republike Srpske Mišo Maljčić upozorio je da bi, ukoliko se proizvodnja mesa u Evropskoj uniji nastavi smanjivati, cijene mesa mogle biti višestruko veće.

“Znači, meso će ići dva do tri puta gore”, kazao je Maljčić gostujući u Novom danu.

Istovremeno, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorio je da domaća proizvodnja već sada teško opstaje zbog uvoza i, kako je naveo, nelojalne konkurencije.

Kukuruz gotovo potpuno uništen, stočarstvo pod pritiskom

Maljčić je govorio o stanju u Republici Srpskoj, navodeći da je zbog suše došlo do velikog isušivanja zemljišta, posebno ističući kukuruz kao jednu od najvažnijih ratarskih kultura za stočarstvo.

Prema njegovim riječima, kukuruz je već dostigao fazu u kojoj je njegov biološki rast zaustavljen.

“Međutim, 90% je potpuno isušen i mislim da su dani vegetacije kukuruza završeni”, rekao je Maljčić.

Dodao je da će se to snažno odraziti na stočarstvo, koje je već pod pritiskom zbog uvoza i, kako je kazao, veoma niskih cijena mesa na domaćem tržištu.

“Imamo viškove. Jednostavno, ljudi ne znaju šta da rade i od čega da obezbijede svoju egzistenciju”, kazao je Maljčić.

Bićo je situaciju u poljoprivredi ocijenio kao „skoro pa kritičnu“. Naveo je da se već osjeća nedostatak vlage, da se biljke teško nose s visokim temperaturama, dok u stočarstvu stoka trpi toplotne udare, uz smanjenu proizvodnju mlijeka i drugih proizvoda.

“Meso će biti luksuz”

Maljčić smatra da će smanjenje proizvodnje u Evropskoj uniji direktno uticati i na Bosnu i Hercegovinu, koja je, prema njegovim riječima, sve zavisnija od uvoza.

On je naveo da Evropska unija nastoji proizvoditi količine koje su dovoljne za vlastite potrebe, te da bi, kada se ti planovi ostvare, za treće zemlje bilo sve manje viškova za izvoz.

“Mi ćemo u tom slučaju morati kupovati po tržišnim cijenama koje će, naravno, za BiH biti dva puta veće nego što su sad, minimalno”, kazao je Maljčić.

Kao primjer je naveo Dansku, koja, prema njegovim riječima, smanjuje proizvodnju u svinjarstvu za oko 170.000 krmača, odnosno šest miliona prasadi godišnje. Dodao je da bi, ako Njemačka i Francuska dodatno smanje proizvodnju i fokusiraju se na vlastite potrebe, mesa na evropskom tržištu bilo sve manje.

“Čim to urade Njemačka i Francuska, oni su smanjili proizvodnju na dovoljne za vlastite potrebe i nema više viška”, kazao je Maljčić, nakon čega je zaključio da bi meso moglo poskupjeti “dva do tri puta”.

Bićo: “Poljoprivreda ne interesuje nikoga”

Bićo problem ne vidi samo u klimatskim promjenama i suši, već i u dugogodišnjem odnosu vlasti prema poljoprivredi.

“Živimo u sistemu koji je jako komplikovan i gdje praktično poljoprivreda ne interesuje nikoga”, kazao je Bićo, navodeći da problemi traju 15 do 20 godina.

Prema njegovim riječima, različiti nivoi vlasti prebacuju odgovornost jedni na druge, dok proizvodnja propada.

“Svako vuče na svoju stranu, a na kraju proizvodnja propada”, rekao je Bićo.

Uvoz mesa i pitanje domaće proizvodnje

Bićo je upozorio i na posljedice oslanjanja na uvoz. Prema njegovim riječima, domaća proizvodnja trenutno ne pokriva ni 20 posto potreba građana Bosne i Hercegovine.

Tvrdi da je domaća proizvodnja potisnuta jeftinim uvozom, a da sada, nakon slabljenja domaće proizvodnje, uvoznici mogu diktirati cijene.

“Jer mi ovdje ne proizvodimo ni 20 posto potreba građana Bosne i Hercegovine, sve ostalo je uvoz. Neke proizvodnje smo čak totalno ugušili”, rekao je Bićo.

Maljčić je upozorio da zbog neisplativosti proizvodnje sve veći broj mladih napušta selo.

“Žalosno je da radite 365 dana i kad dođe da podvučete crtu, vi vidite da ste u gubitku. Ne da niste zaradili, nego ste u gubitku”, kazao je.

Bićo se nije složio s ocjenom da mladi ljudi ne žele da se bave poljoprivredom. Kazao je da ljudi žele proizvoditi, ali da je problem u tome što nemaju gdje prodati svoju robu zbog jeftinog uvoza.

Kao primjer je naveo paradajz, ističući da domaći proizvođač ne može ostvariti zaradu ako se uvezena roba prodaje po cijeni koja je niža od njegovih proizvodnih troškova.

Poljoprivrednici tražili zaštitne mjere

Maljčić je rekao da su se predstavnici poljoprivrednika ove godine tri puta sastajali s ministrom vanjske trgovine BiH i direktorom Ureda za veterinarstvo BiH, pokušavajući pronaći rješenja za probleme uvoza mesa.

Jedan od zahtjeva odnosio se na uvođenje određenih zaštitnih mjera na osnovu statističkih podataka o uvozu mesa u BiH. Kako je rekao, iz Ministarstva su dobili informaciju da takve mjere nije moguće provesti.

Govoreći o kontroli mesa, Maljčić je naveo i rokove koje, prema njegovim riječima, propisuju pravila za pojedine vrste proizvoda. Kazao je da iznutrice imaju rok upotrebe do 24 sata, kao i faširano meso od momenta faširanja, dok je za svinjetinu naveo rok od najviše pet dana od klanja, a za junetinu šest do sedam dana.

Istovremeno je iznio tvrdnju da se rokovi kod uvoznog mesa ne poštuju uvijek i da postoje zloupotrebe, posebno na lokalnom nivou.

“Nije normalno da pored Semberije i Posavine uvozimo žito za hljeb”

Bićo smatra da bi domaća proizvodnja mogla biti znatno veća kada bi država osigurala adekvatnu zaštitu i podršku proizvođačima.

Kao probleme je izdvojio nepostojanje plavog dizela na državnom nivou, ali i izostanak zaštite domaće proizvodnje kroz prelevmane i carine u periodima kada domaći proizvođači imaju robu na tržištu.

“Nikad niko od nas nije tražio da se zaustavi totalno uvoz, ali se tražila zaštita domaće proizvodnje, opterećenje, pa da budemo konkurentni”, rekao je Bićo.

Ukazao je i na, kako je rekao, apsurd da BiH uvozi proizvode koje može proizvoditi vlastitim kapacitetima.

“Nije normalno da pored onakve Semberije, Posavine, da mi uvozimo žito za hljeb. Sve se to može ovdje proizvesti. Nije normalno da se uvozi meso, a da Mišo propada sa svojom proizvodnjom”, kazao je Bićo.

Poljoprivrednici ne očekuju brza rješenja

Maljčić je na kraju izrazio pesimizam kada je riječ o odnosu vlasti prema poljoprivrednoj proizvodnji.

Kazao je da je 2026. izborna godina i ocijenio da političari stanovništvu nude priče o napretku, dok, prema njegovom mišljenju, ne nude konkretna rješenja za ljude koji žive na selu.

“Ja iskreno ne očekujem ništa bolju situaciju u BiH od naših političara, bilo kojeg naroda”, rekao je Maljčić.

Istovremeno, poljoprivrednici upozoravaju da bi nastavak smanjenja domaće i evropske proizvodnje mogao dodatno povećati zavisnost BiH od uvoza, a time i pritisak na cijene hrane, posebno mesa.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Ilustracija/N1