Električna energija iz drugog ugla

Proizvodnja električne energije, energetska tranzicija i klimatske promjene u vrijeme trenutnog toplotnog vala nije tema aktualna samo za nas u Bosni i Hercegovini. Izazovi vezani za proizvodnju električne energije, povećanju njene cijene ali i potražnje teme su kontinuirano prisutne kako u ekonomskim tako i u stručnim ali i političkim krugovima širom svijeta, a možda posebno danas u zemljama EU.

U tom smislu zanimljiva je najnovija analiza proizvodnih cijena elektične energije iz različitih izvora u Njemačkoj za tekuću 2026. godinu, a koja i nama iz raznih razloga može biti interesantna ali i poučna.

Nekada su u cijenu proizvodnje električne energije ulazili samo troškovi investicije, energetskog goriva, rada i održavanja postrojenja gdje se ona proizvodi. Već poodavno razvijene zemlje uzimaju u obzir i troškove uticaja na životnu sredinu, kao što su i nama interesantni troškovi liječenja građanja oboljelih usljed uticaja emisije štetnih čestica i plinova nastalih spaljivanjem uglja. Danas, najnovije analize, uzimaju u obzir i druge troškove nastale tokom proizvodnje i potrošnje električne energije koji uključuju troškove skladištenja, rezervnog napajanja, integracije mreže, prekomjerne izgradnje, gubitka obradivog zemljišta, šuma, potrebe novih pravaca prijenosa, troškova cikličnog pokretanja i zaustavljanja, stepena iskorištenja, lokalno promjene klime, povećanja buke, uticaja na ptice i životinjski svijet i dr.

Ova analiza je došla kao potreba preispitivanja stvarnih potreba Njemačke za novim postrojenjima za proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra. Naime, u ova dva izvora, sunčeva energija i vjetar, Njemačka ima 2,5 puta više instalisanih kapaciteta nego što su to njene potrebe za vršnom električnom energijom. Odnosno, ukoliko bi svi trenutno instalisani kapaciteti u Njemačkoj za proizvodnju električne energije putem solarnih panela i vjetroturbina radili sa 100 % kapaciteta onda bi oni zajedno proizvodili 2,5 puta više električne energije nego što su to potrebe Njemačke u trenutku kada je najveća potrošnja. I pored toga, danas Njemačka ni u kom slučaju ne može reći da ima u potpunosti sigurno, a pogotovo ne dugoročno riješeno snabdijevanje električnom energijom svojih potrošača.

Kada se uzmu u obzir svi navedeni troškovi u proizvodnji električne energije dolazimo do saznanja da je još uvijek najskuplja ona proizvedena korištenjem solarnih panela, iako se to bar danas nama ne čini tako, čak 374 EURA/MW. Značajno je jeftinija ona proizvedena korištenjem vjetra 214 EURA/MW, a drastično ona proizvedena iz uglja ili plina. Naravno, ovo ni na koji način nije najava a i ne očekuje se promjena odluke Njemačke o odustajanju od uglja i plina u proizvodnji električne energije. Međutim, ovo jeste potvrda da visoku cijenu električne energije na tržištu kreira energetski miks u kome je udi električne energije proizveden korištenjem energije sunca i vjetra velik, i kako ovaj udio bude rastao prognozira se i rast cijena električne energije. 

Ono što je za nas najinteresantno u ovoj analizi jeste proizvodna cijena električne energije iz uglja. Ona iznosi svega 35 EURA/MW spaljivanjem njemačkog lignita, koja uz takse na emisiju ugljen-dioksida raste na 120 EURA/MW. Proizvodna cijena od 35 EURA/MW skoro da je duplo manja od one proizvedene u našim termoelektranama. To nam pokazuje koliko je naš sistem organizovanja rudnika i termoelektrana loš i nefunkcionalan, a zastario rad i stepen iskorištenja naših termoelektrana to dodatno poskupljuje. Njemački aktivni rudnici lignita su sa pripadajućim termoelektranama povezani i čine jednu cjelinu, a ne kao kod nas koncern ili neki drugi oblik organizovanja. Međutim, značajna je razlika u cijeni proizvodnje električne energije spaljivanjem kamenog uglja, Njemačka ga uvozi, gdje ona iznosi 81 EURO/MW (sa taksama na emisiju ugljen-dioksida 143 EURA/MW), upozoravajući nas koliko uvozni ugalj poskupljuje proizvodnju električne energije.

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva)