Grad u Izraelu želi odvojiti muškarce i žene na ulicama

Očekivali bi to u Afganistanu ili Jemenu, ali jedan grad u Izraelu želi dvije ulice fizički ograditi gdje će hodati žene, a gdje muškarci. A pred izbore i parlament želi omogućiti druge slične propise, piše Deutsche Welle.

Plan gradskih vlasti u Bnei Braku, gradu nadomak Tel Aviva, da na dvije ulice fizički odvoji muškarce i žene izazvao je oštru javnu raspravu koja je odjeknula daleko izvan granica tog ultraortodoksnog središta.

Prema lokalnim izvješćima, grad je započeo radove na proširenju nogostupa, postavljanju ograda i prometnih znakova za segregaciju. Nakon žestokih kritika, radovi su zaustavljeni, a već postavljeni znakovi uklonjeni. Liberalniji Izraelci strahuju da bi ovaj slučaj mogao postati presedan koji bi uoči jesenskih izbora dodatno ojačao utjecaj ortodoksnih tvrdolinijaša

Vjerski običaj kao izgovor

Povod za planirano razdvajanje su svečane dvorane u spornoj četvrti koje su, primjerice za vjenčanja, često pune. Lokalni rabini željeli su gostima omogućiti da do dvorana stignu unaprijed odvojeni po spolu, u skladu s vjerskim običajima. Kritike su potaknute činjenicom da bi se javni novac trošio na trajno odvajanje spolova u javnom prostoru.

Suočena s kritikama, gradska uprava ublažila je stav. Sada tvrdi da je namjera bila samo prilagoditi infrastrukturu zbog gužvi, a ističe i kako odvajanje po spolu nije službena naredba ni političko pravilo grada.

Odvajanje prema spolu nije neuobičajeno u ortodoksnom judaizmu. U sinagogama postoje odvojeni prostori, a strogo religiozni vjernici izbjegavaju i rukovanje s osobama suprotnog spola. Ipak, izraelska Deklaracija o neovisnosti iz 1948. jamči političku i društvenu jednakost svih građana bez obzira na spol. Na temelju tog načela, sudovi su dosad rušili pokušaje uvođenja segregacije u javnom prostoru. U presedanskoj presudi iz 2011. godine, Vrhovni sud utvrdio je da se u redovitim autobusnim linijama ne smije naređivati podjela putnika prema spolu. Sud je 2017. to tumačenje proširio na javni prostor općenito, kada je gradu Bejt Šemešu naložio uklanjanje znakova koji su ženama propisivali način odijevanja i kretanja.

Novi zakoni i promjene na sveučilištima

Dok su protivnici segregacije u Bnei Braku podnijeli hitnu tužbu Vrhovnom sudu, ravnopravnost se istodobno dovodi u pitanje na zakonodavnoj razini. Prošlog četvrtka Kneset je odobrio zakon koji sveučilištima i veleučilištima daje pravo organizirati diplomske i doktorske studije odvojeno za muškarce i žene.

Dosad je to bilo moguće samo na nekim preddiplomskim studijima. Visoka učilišta prosvjedovala su protiv zakona jer smatraju da bi mogao narušiti akademske standarde, primjerice u medicini, i otežati ženama pristup visoko specijaliziranim zanimanjima.

Ovo je bilo jedno od posljednjih glasovanja prije raspuštanja Kneseta i raspisivanja prijevremenih izbora za 27. listopada. Odlazeća desno-vjersko-nacionalistička koalicija premijera Benjamina Netanyahua progurala je i niz drugih spornih zakona. Ograničene su nadzorne ovlasti glavne državne odvjetnice nad vladom, a novi zakon o medijima, prema kritičarima, daje vladi veći utjecaj.

Uvrštavanje proučavanja Tore u Ustav moglo bi dovesti do trajnog oslobađanja ultraortodoksnih muškaraca od vojne službe, što je godinama jedna od glavnih spornih tema u izraelskom društvu. Sve upućuje na to da će rasprave o temeljnim pitanjima društvenog suživota obilježiti prvu nacionalnu izbornu kampanju nakon terorističkog napada Hamasa 7. listopada 2023. godine, piše Index.hr.

(TIP/Foto: Relaxing WALKER/You Tube)