Znanstvenici otkrili zašto prvorođena djeca u prosjeku bolje prolaze u životu

Može li redoslijed rođenja utjecati na uspjeh u životu? Brojna međunarodna istraživanja sugeriraju da bi mogao. Prema njihovim rezultatima, prvorođena djeca u prosjeku postižu višu razinu obrazovanja, kasnije imaju veće prihode i češće završavaju na vodećim pozicijama od svoje mlađe braće i sestara. Znanstvenici već godinama pokušavaju objasniti zašto je to tako, a istraživanja provedena u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj redovito dolaze do sličnih zaključaka.

Češće bolesti u najranijoj dobi

Jedno od mogućih objašnjenja donosi nedavno dansko istraživanje. Znanstvenici su otkrili da drugorođena djeca tijekom prve godine života češće obolijevaju od težih respiratornih infekcija.

Razlog je jednostavan – starija braća i sestre iz vrtića ili škole kući donose viruse. Istraživači smatraju da takve bolesti u najranijoj dobi mogu utjecati na djetetov razvoj te kasnije, barem djelomično, objasniti razlike u obrazovanju i prihodima.

Prvorođeni imaju više pažnje

No zdravstveni razlozi samo su dio priče. Mnogi stručnjaci smatraju da je još važnije obiteljsko okruženje.

Prvo dijete u prvim godinama života ima nepodijeljenu pažnju roditelja. Roditelji mu češće čitaju, više razgovaraju s njim i provode više vremena jedan na jedan. Kada stigne drugo dijete, vrijeme i pažnja prirodno se dijele.

Razlikuju se i očekivanja roditelja. Prvorođeni često ranije preuzimaju odgovornost za mlađu braću i sestre, što može potaknuti razvoj organizacijskih vještina, odgovornosti i samostalnosti – osobina koje kasnije mogu biti prednost u školovanju i karijeri.

Nije stvar u genima

Zanimljivo je da istraživanja ne upućuju na to da su razlike genetski uvjetovane. Norveška studija pokazala je da između prvorođene i drugorođene djece nema urođenih genetskih razlika koje bi objasnile njihove kasnije rezultate u obrazovanju. Drugim riječima, razlike se razvijaju tijekom odrastanja i povezane su s iskustvima unutar obitelji.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da rezultate ne treba shvatiti kao pravilo. Riječ je o statističkim prosjecima, a razlike su u stvarnosti relativno male.

Drugorođena i trećerođena djeca itekako mogu biti iznimno uspješna, baš kao što ni svako prvorođeno dijete neće ostvariti vrhunsku karijeru. Redoslijed rođenja može imati određeni utjecaj, ali nikako nije jedini čimbenik koji određuje nečiji životni put, piše Index.hr.

(TIP/Foto: Ilustracija/Index)