Ambasadori PIC-a nastavljaju razgovore o nasljedniku Schmidta, dogovor i dalje neizvjestan

U Sarajevu će danas biti održan redovni sastanak ambasadora država članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), na kojem će jedna od ključnih tema ponovo biti izbor nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Kako je potvrđeno iz izvora bliskih Uredu visokog predstavnika (OHR), riječ je o redovnim konsultacijama ambasadora, a ne o formalnoj sjednici PIC-a. Ipak, očekuje se nastavak intenzivnih diplomatskih razgovora, budući da članice Upravnog odbora još nisu usaglasile zajednički stav o tome ko bi trebao preuzeti funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, konačna odluka i dalje zavisi od postizanja kompromisa između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih partnera.

Dva kandidata u utrci

U fokusu razgovora nalaze se dva imena.

Sjedinjene Američke Države i Italija podržavaju kandidaturu iskusnog italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija, dok Francuska, Njemačka i Velika Britanija zagovaraju francuskog diplomatu Renéa Troccaza, specijalnog izaslanika Francuske za Zapadni Balkan.

Britanski The Guardian piše da je Washington još u maju zatražio Schmidtov odlazak te snažno počeo lobirati za Landijevo imenovanje, što je izazvalo iznenađenje među većinom ostalih članica PIC-a.

Prema navodima tog lista, Landi nema značajnije iskustvo u Bosni i Hercegovini niti je ranije bio direktno uključen u političke procese u zemlji. Tokom diplomatske karijere službovao je u Srbiji, a trenutno obavlja dužnost ambasadora Suverenog vojnog malteškog reda pri Svetoj Stolici.

Italija pokušava pridobiti evropsku podršku

Istovremeno, italijanska diplomatija posljednjih sedmica intenzivirala je napore kako bi uvjerila evropske partnere da upravo Landi predstavlja najbolje rješenje za OHR.

Prema ranijim medijskim navodima, članicama PIC-a dostavljen je i neformalni dokument (non-paper) u kojem su predstavljeni prioriteti mogućeg Landijevog mandata.

Kako navodi Guardian, u tom dokumentu Landi obećava da neće poništavati odluke prethodnih visokih predstavnika, da će o važnijim potezima konsultovati članice PIC-a te da neće jednostrano zatvoriti OHR.

Prema informacijama koje su ranije objavili domaći mediji, Landi zagovara mandat od dvije godine, uz mogućnost produženja za još dvije, pri čemu njegovo eventualno imenovanje ne bi značilo i zatvaranje OHR-a.

Spor zbog američkih interesa

Međutim, Guardian tvrdi da evropske diplomate u Sarajevu smatraju kako iza američkog insistiranja na Landijevoj kandidaturi stoje i širi ekonomski interesi.

List navodi da Washington posljednjih mjeseci posebnu pažnju posvećuje projektu gasovoda Južna interkonekcija, vrijednom oko milijardu dolara, koji je privremeno dodijeljen američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy.

Prema pisanju Guardiana, ta kompanija nema značajno iskustvo u velikim infrastrukturnim projektima, ali ima bliske veze s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom.

List podsjeća da je Trumpova administracija prošlog mjeseca predstavila novu politiku prema Zapadnom Balkanu, prema kojoj će američki angažman u regionu ubuduće biti usmjeren na ostvarivanje “direktnog povrata” za američke kompanije, umjesto, kako je navedeno, “otvorenog procesa izgradnje institucija”.

Bivši američki diplomata Jim O’Brien ocijenio je za Evropsko vijeće za vanjske odnose da takav pristup slabi međunarodne institucije koje su tri decenije bile garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

Evropske rezerve

Dodatne nesuglasice izazvao je način na koji je promovisana Landijeva kandidatura.

Francuska, Njemačka i Velika Britanija, prema diplomatskim izvorima, smatraju da je Italija, uz podršku SAD-a, pokušala predstaviti njegovo imenovanje kao gotovo završenu stvar bez prethodnih konsultacija s evropskim partnerima.

Istovremeno postoji bojazan da bi novi visoki predstavnik mogao više slijediti američke nego evropske političke prioritete u Bosni i Hercegovini.

Zbog toga su London, Pariz i Berlin zajednički podržali kandidaturu Renéa Troccaza, iako pojedini diplomatski izvori posljednjih dana navode da su njegove šanse oslabile nakon intenzivnog italijanskog lobiranja.

Povezanost s pitanjem državne imovine

Guardian navodi i da pojedini zvaničnici u Sarajevu smatraju kako bi eventualni dolazak Landija mogao imati značajan utjecaj na pitanje državne imovine.

Prema jednom scenariju o kojem se govori u diplomatskim krugovima, novi visoki predstavnik mogao bi donijeti poseban zakon kojim bi državna imovina bila podijeljena između Republike Srpske i Federacije BiH, što bi, prema pisanju lista, uklonilo jednu od najvećih prepreka realizaciji projekta Južne interkonekcije.

Sam Landi nije želio komentarisati diplomatske pregovore, poručivši Guardianu da ne bi bilo mudro uključivati se u “užarenu raspravu”, ali je naglasio da su stavovi iz njegovog programa “u potpunosti usklađeni s evropskim pozicijama”.

Odluka još nije izvjesna

Na posljednjem sastanku PIC-a nije postignut dogovor o Schmidtovom nasljedniku, zbog čega su konsultacije nastavljene i tokom ove sedmice.

Prema Guardianu, Sjedinjene Američke Države upozorile su da bi mogle preispitati svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini ukoliko njihov kandidat ne dobije podršku, dok evropske prijestolnice nastavljaju tražiti zajedničko rješenje.

Za sada ostaje neizvjesno hoće li članice PIC-a postići kompromis oko jednog od dvojice kandidata ili će biti predloženo treće, kompromisno ime. Očekuje se da bi današnje konsultacije ambasadora mogle pokazati postoji li prostor za približavanje stavova ili će odluka ponovo biti odgođena.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Foto: Arhiva)