CIK raspisao tender za kontrolu izbornih tehnologija vrijedan milion maraka

Nakon što je za 74,5 miliona maraka dodijelila posao uvođenja novih izbornih tehnologija kompaniji “Smartmatic”, Centralna izborna komisija sada traži firmu koja će za milion maraka obaviti nezavisnu kontrolu tih tehnologija. Stručnjaci upozoravaju da kratki rokovi i kriterij najniže cijene mogu dovesti do površne provjere i potkopavanja povjerenja u izborni proces.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) pokrenula je milion maraka vrijedan postupak javne nabavke za izbor firme koja će raditi nezavisnu verifikaciju, validaciju i reviziju novih izbornih tehnologija koje će se koristiti u izbornom procesu u BiH.

Riječ je o višefaznoj kontroli sistema koja će se provoditi prije, tokom i nakon izbora, s ciljem provjere da li svi uređaji i softver funkcionišu ispravno, sigurno i u skladu s pravilima. Kontrola obuhvata, kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, provjeru sistema za biometrijsku identifikaciju birača, uređaja za optičko skeniranje i automatsko brojanje glasačkih listića, kao i opreme za označavanje i obradu glasačkih listića.

Usluge će se vršiti kroz tri faze i to: reviziju izvornog koda i konfiguracije sistema, reviziju pripreme i konfiguracije uređaja, te posmatranje rada sistema tokom izbornog procesa uz provjeru funkcionisanja izbornih tehnologija.

Članica Centralne izborne komisije Irena Hadžiabdić za Detektor je pojasnila da se tenderom traži “nezavisna akreditirana laboratorija”.

“Mi imamo informacije da ih je jako malo u svijetu i to moraju biti izuzetno stručne kompanije s jakim certifikatima koji zapravo evaluiraju naše dobavljače i da li je sistem koji pravimo dovoljno siguran, zaštićen sistem koji će osigurati integritet koji nam treba”, kazala je.

Koordinator Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović navodi da se kontrola sastoji od dva ključna segmenta.

“Prvi je tehnički aspekt – da li oprema i softver rade onako kako je predviđeno tenderom, da li skeneri pravilno očitavaju listiće, čuvaju slike, bilježe rezultate i prenose podatke. Drugi, jednako važan, jeste sigurnosni – da li su lični, osjetljivi i biometrijski podaci adekvatno zaštićeni, enkriptovani, zapečaćeni i da li mogu biti pročitani nakon izvoza”, kaže Jovanović.

On ističe da Koalicija “Pod lupom”, koja se bavi posmatranjem izbornih procesa i sprečavanjem izbornih prevara, podržava uvođenje novih tehnologija.

“Nama je nulti prioritet da se uvedu nove tehnologije u izborni proces. Elektronska identifikacija i skeneri dokazano sprečavaju izborne nepravilnosti i ovo je dobar smjer za Bosnu i Hercegovinu, jer sužava prostor korupciji i manipulacijama”, naveo je.

U tenderskoj dokumentaciji CIK-a je navedeno da firma koja se prijavljuje na tender mora dokazati iskustvo u realizaciji jednog ili više ugovora slične složenosti u posljednje tri godine koji uključuju nezavisnu verifikaciju informacionih i izbornih tehnologija, IT i sigurnosne audite, testiranje hardversko-softverskih sistema te provjeru integriteta podataka u operativnim i distribuiranim okruženjima.

Osim toga, ponuđači moraju dokazati da imaju kvalitetne mjere zaštite informacija, uključujući sigurnost podataka, kontrolu pristupa i operativno upravljanje i da primjenjuju međunarodne standarde kojima se osigurava povjerljivost, integritet i dostupnost izbornih sistema.

Kao dokaz da su sposobni rukovati tajnim i osjetljivim podacima, ponuđači su obavezni, navedeno je u javnom pozivu, dostaviti sigurnosnu dozvolu o povjerljivosti koju izdaje i Ministarstvo sigurnosti BiH.

Upozorenja zbog kratkih rokova

Kompanija ili grupa koja bude izabrana mora biti potpuno nezavisna od dobavljača izbornih tehnologija i, kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, ne smije imati “operativnu, izvršnu ili upravljačku ulogu u radu izbornih sistema”.

Jovanović upozorava na značajne probleme zbog načina na koji je raspisan ovaj tender.

“Tender dolazi prilično kasno. Rok za dostavu ponuda je 27. juni, a zatim slijede procedure vrednovanja, žalbe i potpisivanje ugovora. Čak i ako sve prođe bez zastoja, teško će biti završiti kvalitetnu provjeru na vrijeme. Tenderom je predviđeno da se dvije ključne faze kontrole završe samo deset, odnosno tri dana prije izbora. Ako se tada otkriju ozbiljni nedostaci, jednostavno neće biti dovoljno vremena za ispravke”, upozorava Jovanović i navodi da bi ocjena te vrste mogla potkopati povjerenje u izborne tehnologije i samu implementaciju.

Obaveza da ponuđač posjeduje sigurnosnu dozvolu Ministarstva bezbjednosti BiH pod oznakom “POVJERLJIVO”, prema Jovanoviću, može obeshrabriti “neke od najrenomiranijih međunarodnih kompanija koje imaju najviše iskustva u nezavisnoj reviziji izbornih sistema”.

Tehnologija kompanije “Smartmatic”, kako navode iz Centralne izborne komisije BiH, “korištena je za obradu i brojanje više od sedam milijardi glasačkih listića širom svijeta, što dovoljno govori o iskustvu i referencama kompanije”.

“O hipotetičkim scenarijima i pretpostavkama u ovoj fazi ne bismo spekulisali”, naveli su.

Hadžiabdić je konkretnija i smatra da je rok problematičan. “Cijela nabavka je problem, sve je u kaosu i stisci. Rokovi se pomjeraju, ali se nadam da ćemo stići i mislim da ima šanse da to sve završimo i tražimo tu provjeru i prije izbora i na dan izbora i nakon izbora od te akreditirane laboratorije”, pojašnjava Hadžiabdić za Detektor.

Ukoliko se ispostavi da u sistemu postoje određeni problemi, CIK će, kako navodi Hadžiabdić, reagovati zajedno s drugim institucijama.

“Sve zavisi od toga šta nađu. Ako nađu da je to neki ogroman kvar, odnosno propust, onda ćemo razmišljati o tome kakve mjere uopće imamo na raspolaganju”, pojašnjava Hadžiabdić i dodaje da će institucije poput Ministarstva sigurnosti BiH, Agencije za forenziku, IDDEEA-e, SIPA-e i drugih raditi u timu s CIK-om.

Kriterij kvaliteta

Jovanović, osim kratkih rokova, kritikuje i kriterije odabira ponuđača, navodeći da nedostaje kriterij tehničke specifikacije i ocjena kvaliteta ponude.

“Ne procjenjuje se kvalitet metodologije, ne procjenjuje se kvalitet iskustva, ne procjenjuje se kvalitet osoblja koje će biti uključeno u taj postupak. Samo se, dakle, bira najniža cijena uz zadovoljavanje ovih elementarnih uslova. To znači da može biti slučaj da završimo s kompanijom koja nema dovoljne kvalifikacije, ali je dala najpovoljniju ponudu da vodi i nas kroz ovaj proces”, smatra Jovanović.

Članica CIK-a ne dijeli mišljenje koordinatora Koalicije “Pod lupom”, navodeći da su uslovi tendera “previše detaljni za ovako malo vremena”. Ona naglašava da je CIK za raspisivanje tendera tražio ekspertsku pomoć.

Iz CIK-a su naglasili da kvalitet nije definisan isključivo kroz kriterije za dodjelu ugovora, nego kroz uslove kvalifikovanosti, koje ponuđači moraju ispuniti kako bi njihove ponude bile razmatrane.

“U ovom postupku definisani su zahtjevni uslovi koji se odnose na sigurnosnu sposobnost, tehničku i profesionalnu osposobljenost, kao i iskustvo ponuđača”, navedeno je u odgovoru CIK-a za Detektor.

Jovanović navodi da je tender, umjesto na kvalitet ponude, usmjeren skoro isključivo na najnižu cijenu.

“Još ako se u to umiješa i neka vrsta ciljane opstrukcije, pod političkim uticajem da bi neko bio izabran, to može značiti da, zahvaljujući kratkim rokovima, tik prije izbornog dana dobijemo nekog ko će dovesti novu tehnologiju u pitanje. Što bi bilo katastrofalno u uslovima kada to po prvi put implementiramo na svim biračkim mjestima”, potcrtava Jovanović.

Hadžiabdić navodi da je najniža cijena kriterij koji je propisan Zakonom o javnim nabavkama.

“Mi nemamo tu puno izbora. Vi znate da je cijena uvijek ključna. Ne možete nešto skuplje kupovati ako ponuđač ispuni ove minimalne uslove koji se traže, i tu cijena igra uvijek veliku ulogu”, objašnjava Hažiabdić.

Izbor “Smartmatica”

U okviru uvođenja novih tehnologija, CIK BiH je ranijom odlukom posao nabavke izbornih sistema vrijedan 74.527.455 maraka dodijelio grupi ponuđača na čijem čelu je “Smartmatic BH” d.o.o. Sarajevo, kao nosilac, te “Smartmatic International Holding” iz Nizozemske i DSC – Agencija za zaštitu ljudi i imovine iz Sarajeva, kao članovi grupe ponuđača.

Iz CIK-a BiH potcrtavaju da je jedan od uslova za kvalifikaciju na tenderu za nabavku novih tehnologija bilo dostavljanje certifikata o testiranju uređaja prema međunarodnim standardima, što je izabrani ponuđač i ispunio.

“Smartmatic” je privatna, multinacionalna kompanija porijeklom iz Venecuele, danas strukturirana kroz britansko-nizozemsku korporaciju (“SGO Corporation” u Londonu i holding u Nizozemskoj), koja u BiH nastupa kroz lokalnu podružnicu “Smartmatic BH” d.o.o. Sarajevo.

Posljednjih 20 godina “Smartmatic” je bio u središtu brojnih međunarodnih kontroverzi zbog uloge u digitalizaciji izbora u zemljama širom svijeta. Najozbiljnije optužbe dolaze s Filipina, gdje američko Ministarstvo pravde tereti kompaniju i bivše rukovodioce za mito i pranje novca kako bi dobili izborne ugovore 2016. godine. Taj postupak je u toku.

U Venecueli, zemlji porijekla, “Smartmatic” je 2017. godine optužio vlast da je manipulisala izlaznošću za više od milion glasova, nakon čega je obustavio poslovanje u toj zemlji. Tokom američkih izbora 2020. kompanija je bila meta neutemeljenih teorija zavjere o izbornoj krađi, koje su kasnije odbačene na sudu. “Smartmatic” je zbog toga pokrenuo više tužbi za klevetu protiv pojedinih američkih medija.

Iako postoje različite optužbe, kompanija nikada nije pravosnažno osuđena za manipulaciju izbornim rezultatima i nastavila je poslovati u brojnim zemljama.

Odluka Centralne izborne komisije BiH da posao uvođenja novih izbornih tehnologija dodijeli konzorciju na čelu sa “Smartmaticom” bila je predmet žalbenog postupka pred Uredom za razmatranje žalbi BiH. Žalbe su podnijele tri kompanije koje su učestvovale na tenderu – “Provis” iz Bijeljine, “Planet Soft” iz Banje Luke i “Artco Group” iz Sarajeva.

Mediji su tada isticali da žalbe usporavaju proces nabavke novih tehnologija, što je za Detektor potvrdila i članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

“Pa znate da jesu. Bio je spor koji se vodio, pa evo i to je završeno negativno za tu kompaniju. Mislim da je jučer stigla odluka”, naglasila je Hadžiabdić.

Grupa ponuđača na čelu s kompanijom “Planet Soft” iz Banje Luke je tvrdila da je njihova ponuda bila ekonomski povoljnija i da su tokom ocjene ponuda postojale nepravilnosti u bodovanju i primjeni kriterija.

Pred Uredom za razmatranje žalbi BiH razmatrana su dva prigovora, jer je “Artco Group” iz Sarajeva povukla žalbu. Svi prigovori su odbijeni, nakon čega je potvrđena odluka o izboru “Smartmatica” i otvoren put za zaključenje ugovora vrijednog oko 74,5 miliona KM.

“U našim evaluacijama ‘Smartmatic’ je dobio posao iako je bio skuplji. Mi smo tako odlučili, a ured iznad nas je potvrdilo da je taj proces zakonit i pravilan”, zaključila je Hadžiabdić.

(TIP/Izvor detektor.ba/Autorica: Alena Beširević/Foto: deteektor)