Federalni zavod za statistiku, zajedno sa ostalim statističkim institucijama u Bosni i Hercegovine će u periodu od 15. do 19.juna ove godine provesti Probni popis poljoprivrede. Cilj je testiranje kompletne organizacije i svih faza provođenja budućeg Popisa poljoprivrede u Bosni i Hercegovini.

Na ciljano odabranom uzorku od šest popisnih krugova u Općini Čelić, Naseljeno mjesto Čelić u Federaciji BiH, probnim Popisom u Federaciji će biti obuhvaćeno 150 domaćinstava.

Rukovoditelj FZS-a Šemso Šurković, je u intervjuu Feni kazao da se kroz probni popis poljoprivrede testira instrumentarij: upitnik, metodološko uputstvo, organizaciona i informatička rješenja u prikupljanju, monitoringu, pohrani i obradi podataka kako bi se pravovremeno i na što bolji način pripremilo provođenje Popisa poljoprivrede u Federaciji BiH, te otklonili eventualni nedostaci.

– Cilj probnog popisa jeste testiranje kompletne organizacije i svih faza provođenja budućeg popisa poljoprivrede u Bosni i Hercegovini – kazao je Šurković.

Na terenu, u Općini Čelić će raditi pet anketara uz nadzor kontrolora kao i nadležnih statističara iz područja poljoprivrede, IT sektora i ostalog osoblja uključenih u planirane aktivnosti.

Probni Popis poljoprivrede se provodi CAPI metodom – Computer Assisted Personal Interviewing. To je metoda prikupljanja podataka u kojoj anketar vodi intervju licem u lice sa ispitanikom, ali odgovore unosi direktno u anketni program koristeći računar, tablet ili drugi elektronski uređaj umjesto na papir gdje softver može automatski kontrolisati tok ankete, npr. preskakati nerelevantna pitanja na osnovu prethodnih odgovora. Podaci se čuvaju u digitalnom obliku i mogu se odmah prenijeti u bazu podataka.

Njena najveća prednost je, veća tačnost, brža obrada podataka i bolja kontrola kvaliteta, što je čini jednom od najčešće korištenih metoda u savremenim statističkim istraživanjima.

Na pitanje hoće li građani biti obavezni dati tražene podatke i koji su najveći izazovi koje očekuju tokom provođenja popisa, Šurković kaže da u skladu sa propisima koji uređuju službenu statistiku, lica obuhvaćena popisom dužna su dati potpune i tačne podatke tražene statističkim istraživanjem. Svi prikupljeni podaci koriste se isključivo u statističke svrhe i zaštićeni su statističkom povjerljivošću.

Obaveza prikupljanja podataka od strane Federalnog zavoda za statistiku na području Federacije BiH zasniva se na čl. 31. Zakona o statistici u Federaciji BiH.

– Odbijanje davanja podataka, davanje nepotpunih i netačnih podataka ili nedavanje podataka u propisanom sadržaju i roku povlači kaznene odredbe iz čl. 43. i 44. navedenog Zakona. Podaci će se koristiti isključivo za statističke svrhe i neće se objavljivati kao pojedinačni. Upotreba, povjerljivost i zaštita podataka utvrđena je čl. od 36. do 42. navedenog Zakona i primjenjivat će se prilikom statističke obrade predmetnih podataka – pojašnjava Šurković.

To znači, dodaje, da se individualni podaci o poljoprivrednim gazdinstvima ne mogu koristiti za porezne, inspekcijske, upravne ili bilo koje druge nestatističke svrhe, niti se objavljuju na način koji omogućava identifikaciju pojedinačnih nosilaca gazdinstava.

Anketar nema pravo da traži identifikacione dokumente od članova anketiranih domaćinstava.

Najveći izazovi koje očekuju tokom provođenja popisa odnose se na identifikaciju i obuhvat poljoprivrednih gazdinstava, gdje treba osigurati da su sva gazdinstva predviđena uzorkom pravilno identificirana i kontaktirana.

Također i razumijevanje pitanja od strane ispitanika — provjerava se da li su definicije, pojmovi i pitanja koja se navode u upitniku dovoljno jasni za različite kategorije poljoprivrednih proizvođača.

Onda, tu je i kvalitet i potpunost podataka, jer kako Šurković kaže, trebamo smanjiti mogućnost nepotpunih odgovora, kao i procjena umjesto preciznih podataka ili različitih tumačenja istih pitanja.

Izazove očekuju i u oblasti terenske organizacije i logistika, a ovaj izazov naročito je izražen u ruralnim područjima gdje pristup domaćinstvima može biti složeniji i zahtjevniji.

– Izazov je i obuka i rad popisivača jer trebamo osigurati da popisivači dosljedno primjenjuju propisana metodološka pravila i pravilno koriste elektronske upitnike. Primjenu CAPI tehnologije, namjeravamo testirati funkcionisanje elektronskog prikupljanja podataka, prenos podataka, validacione kontrole, tehničku podršku na terenu, elektronski i fizički nadzor nad radom anketara, kao i funkcionalnost IT sistema. Povjerenje ispitanika, upoznat ćemo nosioce i/ili članove gazdinstava sa činjenicom da su podaci zaštićeni i da se koriste isključivo za statističke svrhe – naveo je Šurković.

Budući da je riječ o pilot (probnom) popisu, ističe Šurković, njegov osnovni cilj nije proizvodnja službenih statističkih pokazatelja o poljoprivredi, već testiranje metodologije, organizacije terenskog rada, upitnika i informacionih rješenja za budući puni popis poljoprivrede. Nakon završetka terenskog prikupljanja podataka slijede faze kontrole kvaliteta, obrade i evaluacije rezultata pilot popisa.

– Rezultati probnog popisa poljoprivrede prvenstveno su namijenjeni institucijama koje provode popis poljoprivrede — Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine i entitetskim zavodima za statistiku — s ciljem unapređenja metodologije, organizacije i procedura prikupljanja, obrade i diseminacije podataka prije provođenja punog popisa poljoprivrede – naglasio je Šurković.

S obzirom na svrhu pilot popisa, zaključio je, fokus nije na objavljivanju konačnih statističkih rezultata o poljoprivredi, već na izradi evaluacijskog izvještaja i preporuka koje će poslužiti za pripremu i uspješno provođenje punog popisa poljoprivrede.

Šurković se osvrnuo i na to zbog čega popis nije do sada proveden, te je pojasnio da je popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini jedan od najsloženijih statističkih projekata i provodi se u okviru sistema zvanične statistike, uz koordinaciju Agencije za statistiku BiH i saradnju entitetskih zavoda za statistiku.

Prvobitno planirani rokovi za provođenje popisa mijenjani su zbog obimnih pripremnih aktivnosti koje uključuju izradu metodologije, usaglašavanje definicija i klasifikacija, razvoj informacionih rješenja, terenska testiranja, obuku učesnika i osiguravanje svih organizacionih i tehničkih uslova za kvalitetnu provedbu istraživanja. Takva prilagođavanja rokova predstavljaju uobičajenu praksu kod složenih statističkih operacija.

Federalni zavod za statistiku trenutno provodi pripreme s posebnim fokusom na kvalitet podataka, usklađenost s međunarodnim standardima i testiranje svih procesa kroz pilot-popis, koji će dati ključne pokazatelje o spremnosti za provođenje glavnog popisa.

Konačna odluka o terminu održavanja Glavnog popisa poljoprivrede u BiH bit će donesena nakon završetka pripremnih aktivnosti i evaluacije rezultata pilot-popisa. Nakon potvrde metodološke, organizacione i tehničke spremnosti, nadležne statističke institucije, u koordinaciji s Agencijom za statistiku BiH, utvrdit će konačan termin njegove realizacije. Trenutno se kao mogući termin spominje jesen 2026. godine.

Probni popis se provodi na osnovu Zakona o statistici u Federaciji BiH, a u saradnji sa Agencijom za statistiku BiH, Republičkim zavodom za statistiku RS i Federalnim zavodom za statistiku.

(TIP/Izvor: Fena)