Kineski hirurzi ostvarili su značajan medicinski iskorak izvevši prvu poznatu istovremenu transplantaciju genetski modificirane svinjske jetre i dva svinjska bubrega u ljudskog primatelja. Stručnjaci ovaj zahvat opisuju kao novu prekretnicu u području ksenotransplantacije – grane medicine koja se bavi presađivanjem organa između različitih životinjskih vrsta i ljudi.

Operacija je izvedena u Prvoj pridruženoj bolnici Medicinskog univerziteta Guangxi, na jugu Kine, na pacijentu kod kojeg je prethodno potvrđena moždana smrt. Iako zahvat nije bio namijenjen dugoročnom liječenju, već naučnom istraživanju, rezultati su privukli pažnju medicinske zajednice širom svijeta zbog potencijala da u budućnosti ublaže hronični nedostatak organa za transplantaciju.

Pionirski zahvat predvođen uglednim kineskim stručnjakom

Operaciju je predvodio profesor Dou Kefeng, član Kineske akademije nauka i jedan od vodećih stručnjaka u oblasti transplantacijske medicine u toj zemlji. U složenom višesatnom zahvatu pacijentu su istovremeno presađena tri organa – jetra i dva bubrega – koji su potjecali od genetski modificirane svinje.

Prema navodima kineske državne novinske agencije Xinhua, cilj istraživanja bio je utvrditi mogu li različiti životinjski organi, nakon odgovarajućih genetskih prilagodbi, istovremeno funkcionisati u ljudskom organizmu.

Takva mogućnost mogla bi otvoriti potpuno novo poglavlje u liječenju pacijenata koji godinama čekaju transplantaciju.

Organi funkcionisali gotovo pet dana bez akutnog odbacivanja

Jedan od najvažnijih rezultata ovog eksperimenta jeste činjenica da su transplantirani organi nastavili obavljati svoje funkcije gotovo pet dana, bez pojave hiperakutnog odbacivanja – najopasnije i najbrže imunološke reakcije organizma na strani organ.

Upravo je hiperakutno odbacivanje desetljećima predstavljalo najveću prepreku razvoju ksenotransplantacije. Imuni sistem čovjeka prepoznaje životinjske organe kao prijetnju i može ih uništiti u roku od nekoliko minuta ili sati nakon transplantacije.

Međutim, u ovom slučaju istraživači nisu zabilježili takvu reakciju.

Prema dostupnim podacima, svinjska jetra proizvodila je žuč, što predstavlja jedan od ključnih pokazatelja njene funkcionalnosti, dok su bubrezi proizvodili urin i održavali stabilan protok krvi. Ovakvi rezultati ukazuju na to da su organi bili sposobni koordinirano djelovati unutar ljudskog organizma, barem tokom kratkotrajnog perioda posmatranja.

Genetske modifikacije ključ uspjeha

Donorska svinja korištena u ovom istraživanju prethodno je prošla kroz niz genetskih modifikacija osmišljenih kako bi se smanjio rizik odbacivanja organa.

Iako detalji svih genetskih intervencija nisu objavljeni, stručnjaci navode da se ovakve modifikacije uglavnom odnose na uklanjanje određenih gena odgovornih za izazivanje snažnog imunološkog odgovora kod ljudi, kao i na dodavanje ljudskih gena koji poboljšavaju kompatibilnost između organa i primatelja.

Napredak tehnologija za uređivanje gena, poput CRISPR sistema, posljednjih godina značajno je ubrzao istraživanja u ovom području i omogućio razvoj svinja čiji bi organi mogli biti prikladniji za ljudsku transplantaciju.

Odgovor na globalni nedostatak donorskih organa

Prema pisanju lista South China Morning Post, osnovni cilj ovog eksperimenta bio je ispitati mogu li višestruki genetski modificirani životinjski organi istovremeno funkcionisati u ljudskom tijelu.

To pitanje ima ogromnu praktičnu važnost. Hiljade pacijenata širom svijeta svake godine umiru čekajući odgovarajući donorski organ. Potražnja za bubrezima, jetrom, srcem i drugim organima daleko nadmašuje broj dostupnih donacija.

Ako bi se u budućnosti pokazalo da su genetski modificirani životinjski organi sigurni i učinkoviti za dugoročnu primjenu, to bi moglo revolucionirati transplantacijsku medicinu i značajno smanjiti liste čekanja.

Ovaj zahvat predstavlja nastavak niza kineskih istraživanja u oblasti ksenotransplantacije. Agencija Xinhua podsjeća da su kineski naučnici prethodno izvijestili o uspješnim eksperimentalnim transplantacijama svinjskih bubrega i jetre, čime je postavljen temelj za složenije procedure poput istovremenog presađivanja više organa.

Istraživači smatraju da novi rezultati pružaju dodatne dokaze da bi višestruka transplantacija životinjskih organa jednog dana mogla postati medicinska stvarnost.

Veliki potencijal, ali i brojna otvorena pitanja

Uprkos ohrabrujućim rezultatima, stručnjaci upozoravaju da je riječ o ranom stadiju istraživanja te da brojni izazovi i dalje ostaju neriješeni.

Među njima su dugoročno preživljavanje presađenih organa, mogućnost kasnijih imunoloških komplikacija, rizik od prijenosa određenih životinjskih virusa na ljude, kao i etička pitanja vezana uz korištenje genetski modificiranih životinja u medicinske svrhe.

Osim toga, buduća istraživanja morat će pokazati mogu li ovakvi organi uspješno funkcionisati mjesecima ili godinama kod živih pacijenata kojima su transplantacije potrebne za spašavanje života.

(TIP/Izvor: federalna.ba/AA/Foto: Ilustracija/Federalna.ba)