Predsjednica Nordijskog pokreta za građansku BiH Amina Agović-Argillander poručila je na nedeljnoj sesiji Kruga 99 da institucije Bosne i Hercegovine moraju konačno uspostaviti sistemski i kontinuiran odnos prema dijaspori, a ne da se sa njom bave samo povremeno i formalno.

Agović-Argillander je naglasila da je dijaspora neraskidivo vezana za domovinu, uprkos fizičkoj udaljenosti. Navela je podatke da oko 34 posto građana rođenih u BiH živi izvan zemlje, dok ukupno oko 2,2 miliona osoba bh. porijekla boravi širom svijeta. Njihov ekonomski doprinos je značajan, a doznake su prošle godine iznosile 4,2 milijarde KM.

Upozorila je da je taj potencijal nedovoljno iskorišten, da je dijaspora politički slabo zastupljena, a državne institucije nemaju jasnu strategiju, konkretne projekte niti efikasan sistem podrške za investicije ili povratak.

– Ne postoji model koji jasno kaže šta država nudi i kako funkcioniše saradnja. Bez pravnog okvira, sigurnosti ulaganja i konkretne podrške, sve ostaje na praznim riječima – dodala je Agović-Argillander.

Napomenula ja da BiH mora napustiti zastarjeli pristup u kojem se dijaspora posmatra samo kao izvor pomoći, te krenuti putem zemalja koje su upravo kroz saradnju sa svojim iseljenicima ostvarile snažan razvoj. Agović-Argillander je naglasila da stabilna i demokratska država predstavlja osnov za povrat kapitala, znanja i ljudi, naglašavajući da politički izbori imaju direktne ekonomske posljedice za budućnost zemlje.

O temi redovne sesije Kruga 99 “Nužnost političke participacije dijaspore i borbe za modernu BiH” govorili su i članovi Nordijskog pokreta za građansku BiH Edin Osmančević, Miloš Miljatović i Vladan Laušević.

Osmančević je rekao da politička participacija dijaspore u BiH opada uprkos njenom značajnom potencijalu, što se direktno odražava na demokratske procese i jačanje nacionalističkih narativa. Upozorio je da se odnos prema državi ne ogleda samo kroz izbore, već i kroz odgovornost prema budućim generacijama i aktivno učešće u društvu.

– Glasam zato što vjerujem da je političko učešće jedno od temeljnih oblika društvene odgovornosti – istakao je Osmančević.

Miljatović je naveo da se političko okupljanje probosanskih stranaka u okviru Pokreta za državu pokazalo kao važan korak u jačanju njihovog uticaja, uprkos složenim uslovima djelovanja u Republici Srpskoj. Dodao je da je i skroman rast zastupljenosti značajan uspjeh, pri čemu je dijaspora imala važnu ulogu.

– Čak i samo zaustavljanje negativnog trenda predstavlja značajan uspjeh – rekao je Miljatović dodajući da bez kontinuiteta institucionalne saradnje s dijasporom nema dugoročne stabilnosti ni očuvanja veza sa Bosnom i Hercegovinom.

Laušević je naveo da iskustvo Estonije pokazuje da digitalizacija i uključivanje dijaspore mogu biti ključni pokretači brzog društvenog i ekonomskog razvoja. Dodao je da je Estonija od postsocijalističke zemlje postala jedna od najnaprednijih digitalnih država u Evropi zahvaljujući viziji lidera i aktivnom doprinosu građana, uključujući dijasporu.

– Estonija se smatra digitalnom državom Evrope – istakao je Laušević dodajući da taj primjer jasno ukazuje na potrebu modernizacije BiH, posebno u oblasti digitalne demokratije i elektronskog glasanja.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović i uvodničari izrazili su saučešće i podršku porodicama žrtava u Prijedoru i okolini povodom 31. maja – Dana bijelih traka.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Krug 99)