Afrika i Evropa istražuju dva velika projekta podmorskih tunela vrijedna 800 miliona i 20 milijardi eura, kao dio širih napora za diverzifikaciju trgovinskih ruta usred rastućih rizika u globalnim brodarskim koridorima.

Ukratko

– Razmatra se predložena izgradnja podmorskog autoputa koji bi povezao Maroko i Portugal, s ciljem da se Africi pruže alternativne trgovačke rute usred globalnih poremećaja u brodarstvu.

– Projekat, procijenjene vrijednosti preko 800 miliona eura, uključuje podvodni tunel koji povezuje cestovne mreže u sjevernom Maroku i južnom Portugalu.

– Interesovanje za ovaj projekat poklapa se sa obnovljenim zamahom za odvojeni, mnogo veći podmorski željeznički tunel između Maroka i Španije, za koji se očekuje da će koštati do 20 milijardi eura.

– Oba projekta odražavaju širu strategiju diverzifikacije afričkih trgovinskih koridora i smanjenja ovisnosti o ranjivim pomorskim prometnim grlima.

Predloženi podmorski autoput koji povezuje Maroko i Portugal privlači pažnju jer afričke ekonomije intenziviraju napore da osiguraju alternativne trgovinske rute usred stalnih poremećaja u globalnim brodskim rutama.

Projekat, čija se vrijednost procjenjuje na više od 800 miliona eura, povezao bi sjevernu Afriku s južnom Evropom podvodnim tunelom, kreirajući ono što planeri opisuju kao “koridor blizine” preko Atlantika, javlja Business Insider.

O ovom događaju prvi je izvijestio portugalski portal OkDiario, a citirao ga je Morocco World News, iako se još uvijek čeka službena potvrda vlasti.

Dizajn i tehnički okvir

Prema izvještajima, koridor bi povezao marokansku mrežu visokog kapaciteta sjeverno od Tangera s portugalskom mrežom Algarve i autoputem A22, uz podršku kopnene logističke infrastrukturne i komplementarnih pomorskih veza.

Inženjeri uključeni u rane faze rekli su da projekat predstavlja „infrastrukturni skok koji mijenja način na koji razumijemo teritoriju“.

Razvoj je strukturisan kao “modularni projekat”, što omogućava faznu izgradnju bez ometanja regionalnog saobraćaja, uz očekivanu koordinaciju putem zajedničkog konzorcija koji djeluje prema jedinstvenim standardima za sigurnost, interoperabilnost i ekološku održivost.

Dizajn uključuje tunel s dva kanala i odvojenim trakama za svaki smjer i tehnički koridor za hitne slučajeve. Ventilacijski sistemi bi kombinovali uzdužno izvlačenje s kontrolnim tačkama pod pritiskom, uz skloništa i napredne sigurnosne sisteme.

Tehnički planovi koji se preispituju uključuju prefabrikovane potopljene dijelove i iskopavanje korištenjem mašina za bušenje tunela prilagođenih pritisku morskog dna i geološkim uslovima.

„Ovo nije naučna fantastika; radi se o složenom inženjeringu s visokim sigurnosnim marginama“, rekli su tehnički izvori.

Nesigurnost i praznine u verifikaciji

Međutim, ključni elementi prijedloga ostaju neprovjereni. Jedan veliki marokanski novinski kanal saopštio je da ne može nezavisno potvrditi detalje i da je zatražio pojašnjenje od portugalske vlade, ali do sada nije dobio odgovor.

Očekuje se da će konačni troškovi projekta također varirati zavisno o faktorima kao što su seizmički rizik i geologija morskog dna.

Ponovno se pojavljuju planovi za paralelni tunel Maroko-Španija

Ponovni fokus na koridor Maroko-Portugal dolazi u trenutku kada Afrika i Evropa istražuju novu infrastrukturu kako bi smanjile ovisnost o ranjivim globalnim prometnim tačkama.

Odvojeni podmorski željeznički tunel koji bi povezivao Maroko i Španiju, o kojem se dugo razmišljalo, također ponovo dobija na zamahu.

Taj projekat, procijenjene vrijednosti između 15 i 20 milijardi eura, protezao bi se na 42 kilometra, uključujući otprilike 27 kilometara pod vodom, povezujući Punta Palomu u Španiji s rtom Malabata u blizini Tangera. Samo španski udio predviđa se na više od 8,5 milijardi eura.

Tunel, dizajniran za prevoz putnika i tereta, mogao bi skratiti vrijeme putovanja između dva kontinenta na oko 30 minuta, što bi potencijalno moglo preoblikovati trgovinske tokove u regiji.

Strateški pomak u afričkim trgovačkim rutama

Zajedno, projekti naglašavaju širu promjenu u trgovinskoj strategiji Afrike, budući da vlade i investitori traže otpornije i raznovrsnije transportne koridore kao odgovor na trenutne rizike na ključnim pomorskim rutama, uključujući Hormuški moreuz.

(TIP/Izvor: N1/Autor: Faruk Međedović/Foto: Screenshot)