Za četiri mjeseca 2026. godine u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla urađeno je šest trasplantacija – dvije transplantacije bubrega srodničkog tipa te po dvije kadaverične transplantacije (presađivanje organa od preminulih donora) bubrega i rožnice.

Kazala nam je to mr. med. sci. dr. Narhela Mujačić, specijalista anesteziologije i reanimatologije i zamjenica bolničkog koordinatora, pojašnjavajući da je kod presađivanja bubrega sa preminulih donora jedna eskplantacija urađena u UKC-u Tuzla, a druga u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Pet moždanih smrti, nijedan pristanak

– Naš klinički centar ima i program transplantacije matičnih ćelija (hematopoeze). U ovoj godini urađena je jedna autologna (oboljeli je sam sebi donor), dok je u pripremi šest autolognih i jedna alogena (transplantacija matičnih ćelija od druge osobe) transplantacija koja bi trebala biti izvedena početkom maja – dodaje Mujačić.

Najveći problem transplantacijske medicine u Federaciji Bosne i Hercegovine je nedovoljan broj kadaveričnih transplantacija.

U nedavnom razgovoru za Faktor prof. dr. Halima Resić, nefrologinja i predsjednica Donorske mreže BiH, naglasila je kako je u prošloj godini urađeno samo jedno presađivanje organa sa preminulog donora.

No Mujačić ističe kako je klinički centar u Tuzli prošle godine imao pet utvrđenih moždanih smrti, ali da transplant koordinatori ni u jednom razgovoru sa članovima porodica nisu dobili pristanak za doniranje organa.

– Naš cilj je liječenje oboljelih i u svom radu uposleni u UKC-u Tuzla zaista daju maksimum da svakom našem pacijentu poboljšamo zdravstveno stanje ili ga izliječimo. Istakla bih da nam najteže pada kada u razgovoru sa porodicama preminulih potencijalnih donora ne dobijemo pristanak, a znamo da u tom trenutku neko tamo na listi čeka da bude transplantiran i da nečiji život zavisi od toga. Kao najčešći razlog odbijanja porodice navode da o doniranju organa nisu razgovarale sa svojim srodnikom dok je bio živ, te da ne znaju šta bi bila njegova želja. U takvim situacijama, bez obzira na to koliko se trudili, ne možemo ništa učiniti kako bismo dobili pristanak – pojašnjava Mujačić.

Iako je to jedan od najplemenitijih oblika solidarnosti među ljudima, u našoj zemlji još uvijekpostoji niz prepreka koje utječu na to da BiH i dalje na godišnjem nivou ima vrlo mali broj doniranih organa. Među ključnim izazovima ističu se etičke dileme, religijska uvjerenja, nedostatak jasnih informacija, kao i potreba za većim povjerenjem javnosti u zdravstveni sistem.

– Mišljenja sam da se cjelokupno društvo treba uključiti kako bi se promijenila svijest kod ljudi o doniranju organa. Ne trebamo previše daleko gledati, naš prvi susjed Hrvatska ima fantastičan uspjeh u transplantacijskom programu, gdje se gotovo svakodnevno rade, ne samo srodničke, nego i kadaverične transplantacije – navodi Mujačić.

Zanavljanje kadra 

Klinički centar u Tuzli jedini u našoj zemlji radi transplantacije jetre i to veoma uspješno. U aprilu 2024. urađena je jedna kadaverična i od tada više nije bilo presađivanja ovog organa.

– Mi ćemo sasvim sigurno nastaviti s tim programom transplantacija. No moram kazati da se radi o osjetljivim transplantacijama jer jetra nije parni organ, kao što su bubrezi, i ako ne profunkcioniše, a vi nemate rezervni organ da izvršite retransplantaciju, onda ste u problemu i proces se ne završi dobro. UKC Tuzla nema rezervu organa, nismo u Eurotransplantu kako bismo mogli očekivati takvu vrstu podrške. Istakla bih da UKC Tuzla ima saradnju sa kliničkim centrom u Zagrebu na programu transplantacije jetre, pa se nadamo da će i taj proces u narednom periodu krenuti intenzivnijim tempom – naglašava Mujačić.

Kada je riječ o programu ekplantacija i transplantacija, Mujačić se osvrnula i na medicinski kadar koji je, kako kaže, potrebno stalno zanavljati uvođenjem novih snaga.

– To je proces koji traje i potrebno je vremena kako biste osposobili nekoga, naročito kada je riječ o hirurškim, ali i drugim granama medicine. Treba nam još kadra, ali radi se intenzivno na tome. Naravno, UKC Tuzla ovaj proces ne može iznijeti sam. Potrebna nam je podrška i saradnja sa zdravstvenim vlastima, prije svega sa Federalnim ministarstvom zdravstva, jer na toj relaciji postoje tehnički problemi koje trebamo rješavati. Sa Ministarstvom civilnih poslova BiH intenzivirana je saradnja u smislu da se na nivou cijele države transplantacijski program podigne na viši nivo i da se to na neki način proširi na cijelu zemlju jer jedino kao država možemo pristupiti Eurotransplant programu – zaključila je Mujačić.

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Foto: Arhiva)