Turistička oaza Kupari desetljećima je bila simbol turizma na jugu Hrvatske, da bi nakon ratnih razaranja i pljačke 1991. godine postala amblematski primjer sporosti u obnovi i privatizaciji.

Obnova kompleksa započela je rušenjem ostataka starih hotela tek prošle godine, a kada će singapurski investitor, čiji je manjinski partner bivši ministar Ivan Paladina, završiti projekt raskošnog turističkog resorta, još nije poznato.

Kupari i njegovi razrušeni hoteli postali su kulise za filmove “The Weekend Away” iz 2002. i “Lee” s Kate Winslet 2003. godine, te mjesto koje posjećuju brojni istraživači ruševina. Jedan od njih je James Donaldson, najpoznatiji YouTuber na svijetu. Stotine milijuna ga znaju kao MrBeasta, a na YouTubeu je objavio video pod nazivom “Preživio sam 7 dana u napuštenom gradu”. 

Kupari su turističko mjesto postali prije više od stoljeća kada su ciglane, naselje je dobilo ime po kupama, crijepovima, zamijenili hoteli.

“Početak gospodarske transformacije ovog kraja”

“Povijest turističkog kompleksa Kupari jasno pokazuje koliko je ovaj prostor bio važan za razvoj Župe dubrovačke i šireg dubrovačkog područja. Još početkom 20. stoljeća, točnije 1911. godine, započinje turistička priča Kupara dolaskom prvih investitora, a već 1921. otvara se prvi hotel Strand, nakon čega slijedi i izgradnja Hotela Grand.

U to vrijeme gotovo 90 posto stanovništva bavilo se poljoprivredom, pa je razvoj turizma u Kuparima predstavljao prekretnicu i početak gospodarske transformacije ovog kraja iz poljoprivrednog u turistički”, kaže za Index Marko Miloslavić, načelnik općine Župa dubrovačka.

Tada su Kupari postali “zaokružena turistička cjelina. Njegova atraktivnost vidljiva je u čehoslovačkom filmu ‘Právo na hřích’ (Pravo na grijeh) iz 1932. redatelja Vladimira Slavínskog, gdje predstavlja jednu od ključnih lokacija filma”, dodaje Ivan Lujo iz dubrovačkog Red History muzeja.

Između dva svjetska rata Kupari postaju jedan od najvećih i najuređenijih hotelskih kompleksa na dubrovačkom području, s vlastitom infrastrukturom i organiziranim turističkim sadržajem.

Arhitektura modernizma

Nakon 1945. godine povijest hotelskog poduzeća pomalo je neobična. “Uvođenjem novog sustava nakon Drugog svjetskog rata, brojni su hoteli u stranom vlasništvu nacionalizirani, ali Kupari ostaju u vlasništvu ‘bratskog’ čehoslovačkog poduzeća i nastavljaju rad. Ključna promjena događa se zbog sukoba s Informbiroom 1948.”, objašnjavaju u Red History muzeju i dodaju

“Tada je i imovina socijalističkih zemalja nacionalizirana, pa tako i Kupari prelaze u državno vlasništvo. Već iduće godine, 1949. Kupari su proglašeni odmaralištem od općedržavnog značaja i pripadaju Ministarstvu narodne obrane. Nastavljaju rad kao Ugostiteljsko poduzeće Kupari i postaju isključivo vojno odmaralište pod direkcijom iz Sarajeva”, navode.

Odmaralište za pripadnike JNA

Arhitekt Božo Benić, doktorand na poslijediplomskom doktorskom znanstvenom studiju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, čije je uže područje znanstvenog interesa hotelska arhitektura modernizma, za Index kaže: “Pedesetih godina ugostiteljski objekti počinju se izdvajati u samostalne privredne organizacije, a kompleks u Kuparima, u međuvremenu preimenovan u Ugostiteljsko poduzeće ‘Plavi Jadran’ Kupari – Dubrovnik, postao je odmaralište za pružanje ugostiteljskih usluga pripadnicima Jugoslavenske narodne armije (JNA). Tu je namjenu odmaralište zadržalo sve do početka devedesetih.”

U narednim godinama uslijedila je izgradnja novih i raskošnijih kapaciteta koji su povremeno ugošćavali i Josipa Broza Tita, predsjednika SFRJ.

“Tada na scenu stupa mladi i vrlo talentirani sarajevski arhitekt David Finci, zahvaljujući čijoj će viziji započeti prva velika modernizacija i urbanističko-arhitektonska preobrazba Kupara. Finci je 1958. godine izradio prvi investicijski program za izgradnju Vojnog odmarališta ‘Plavi Jadran’ u Kuparima s popratnim urbanističko-arhitektonskim rješenjem i idejnim projektima za čak sedam građevina”, navodi Benić.

“Nisu svi ti Fincijevi projekti realizirani, ali oni koji jesu nedvojbeno se mogu uvrstiti među antologijska ostvarenja modernističke arhitekture na našim prostorima”, napominje Benić i dodaje: “Prvi hotel koji je izgradio, Hotel Goričina s kavom i lounge-barom iz 1962., autoru je donio Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva za arhitekturu. Međutim, Fincijevo najznačajnije djelo u Kuparima svakako je Hotel Pelegrin, koji je s radom počeo godinu dana kasnije.”

“Hotel Pelegrin je jedinstveno i tipološki inovativno arhitektonsko djelo, čija je estetika nedvojbeno u rangu onodobnih internacionalnih tendencija. Te 1963., kada je izgrađen, hotel je bio volumenom i kapacitetom najveći na Jadranu, a kritika ga je odmah opisala kao ‘rijetko arhitektonsko djelo koje od projekta do izvrsne izvedbe stoji daleko iznad jugoslavenskog prosjeka kao jedinstven suvremeni objekt po koncepciji, funkciji, materijalu i izrazu'”, priča Božo Benić.

David Finci potom je preselio u SAD, gdje je imao veliku karijeru.

“Hotel je srušen, unatoč svim apelima”

Benić smatra kako je rušenje hotela Pelegrin prošle godine bilo pogrešno: “Naravno da nije nužno štititi sve hotele i svaku modernističku arhitekturu, ali mi u Hrvatskoj imamo nekoliko kanonskih djela koja bi trebalo zaštititi više-manje u izvornom stanju. Hotel Pelegrin svakako je bio među njima i on kao takav uopće nije smetao budućem razvoju Kupara, u kojima je sasvim dovoljno prostora za razne oblike novih intervencija. Ipak, hotel je srušen, unatoč svim apelima i pokušajima znanstvene i stručne zajednice da ga se zaštiti.”

Krajem 1970-ih u odmaralištu su započeli ljetovati i “civili”, a kapacitet se popeo na dvije tisuće postelja.

Najveća turistička investicija u tom dijelu zemlje

Kompleks Kupari, koji se preuređuje po projektu zagrebačkog arhitektonskog ureda 3LHD, najveća je investicija u turizam u tom dijelu zemlje.

“Danas na ulaganje od oko sto milijuna eura u obnovu Kupara ne gledamo kao na prekretnicu u razvoju, nego kao na njegov nastavak i nadogradnju. Okolnosti su se bitno promijenile, pa je tako Župa dubrovačka jedna od bogatijih općina s najnižom stopom nezaposlenosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji”, objašnjava Marko Miloslavić, općinski načelnik.

“Ključno pitanje više nije hoće li razvoj doći, već kako ovako velik i vrijedan prostor kvalitetno uklopiti u svakodnevni život naših stanovnika i dugoročno ga usmjeriti u održivom pravcu. Rušenje napuštenih hotela završeno je u prosincu prošle godine, a investitor će po ishođenju građevinskih dozvola graditi luksuzni kompleks s oko 400 kreveta i novom infrastrukturom”, dodaje Miloslavić.

U travnju 2022. tvrtka HPL Croatia Limited, u stopostotnom vlasništvu singapurske kompanije HPL, postaje vlasnik devedeset posto temeljnog kapitala tvrtke Kupari Luxury Hotels d.o.o. Otkupili su udio tvrtke Avenue ulaganja ruskog milijardera Sergeja Gljadelkina. Preostalih deset posto u vlasništvu je Ivana Paladina, kratkotrajnog ministra obnove u vladi Andreja Plenkovića.

Singapurska tvrtka u vlasništvu ima četrdesetak hotela u svijetu, od kojih je polovica u lancu Four Seasons. Kupari sad čekaju svoju novu sezonu.

(TIP/Izvor: Index.hr/Autor: Dubravko Grakalić)