BiH više od 80% hrane uvozi. Globalne krize podižu cijene, a stručnjaci upozoravaju i na rizik od nestašica osnovnih namirnica.

Globalna nestabilnost, uključujući sukobe na Bliskom istoku, već utiče na rast cijena nafte, što se potom prelijeva i na ostale proizvode. Kako poskupljenja postaju sve učestalija, sve češće se otvara i pitanje mogućih nestašica.

Bosna i Hercegovina veliki dio prehrambenih potreba pokriva iz uvoza, više od 80 posto hrane dolazi iz inostranstva. Ovakva zavisnost od stranog tržišta odavno je poznata, ali u okolnostima globalne neizvjesnosti svaki poremećaj brzo se odrazi i na domaće tržište, upozoravaju iz udruženja potrošača.

“U slučaju da dođe do nekakvih nestašica potrošači su faktički prepušteni sami sebi. I do sada je bilo uvijek nekih nagovještaja da može doći do nestašica ulja, brašna, goriva, evo najavljuju ovi distributeri da može da dođe do poremećaja ponovo na tržištu”, kaže Jovan Vasilić iz Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

Domaća proizvodnja osnovnih životnih namirnica, poput brašna i hljeba, pokriva tek manji dio potreba tržišta. Ipak, predstavnici pekarske industrije tvrde da razloga za zabrinutost zbog nestašica zasad nema.

“Mi kad imamo rodnu godinu, dobre prinose, domaća pšenica učestvuje sa 10 do 15% u mlinsko-pekarskoj industriji. Mi 80-90% uvozimo, najviše iz Srbije i Mađarske. Ima dovoljno na zalihama, ima dovoljno u rezervi. Srbija je imala rekordne prinose i ima pšenice i u Srbiji i na domaćem tržištu”, smatra Radenko Pelemiš, iz Udruge pekara regije Bijeljina.

Proizvođači ističu da su razlozi slabe domaće proizvodnje prije svega visoki troškovi i neizvjesni uslovi. Domaći proizvodi sve teže konkuriraju uvoznim, koji su često povoljniji.

Prodavačica povrća, Ljilja Lazić kaže da će i sjetva biti slaba, skoro pa nikakva.

“Ove godine će možda se i posijati, a dogodine daj Bože da svi posiju, posijaće oni malo jači. Strašno je skupo, sjeme je skupo, đubre je skupo. Uradi sve i kakva će biti godina, gledaj samo u nebo. Ko navodnjava može, a ako bude suša kao ove godine…”

Smanjenje obradivih površina dodatno komplikuje situaciju, dok reakcije nadležnih na zahtjeve za većom podrškom i zaštitom domaće proizvodnje, prema riječima poljoprivrednika, ne daju očekivane rezultate. Zbog toga se građanima preporučuje da se, koliko je moguće, oslone na vlastitu proizvodnju.

“Da uzme da posije nešto, krompir luk boranija, ono što treba za svakodnevnu upotrebu, bar koliko-toliko da ima neku izvjesnost i sigurnost”, smatra proizvođač povrća Mustafa Gradaščević.

U zemlji koja u velikoj mjeri zavisi od uvoza hrane, svaki ozbiljniji poremećaj na svjetskom tržištu mogao bi se brzo odraziti na domaće police, ne samo kroz rast cijena, već i kroz dostupnost osnovnih proizvoda.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Foto: Ilustracija)