U 10 gradova i općina u Srbiji otvorena su biračka mjesta na kojima će se do 20 sati glasati za lokalnu vlast u naredne četiri godine, ali se već tokom izborne kampanje pokazalo da za vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) ovi izbori imaju znatno veći politički ulog od samog izbora vijećnika.

Današnji izbori pokazat će koliko je 14-godišnja vlast srbijanskog populističkog predsjednika Aleksandra Vučića poljuljana masovnim antivladinim protestima i zahtjevima za demokratizaciju zemlje, suzbijanje korupcije, preustroj institucija i nezavisnost pravosuđa, prenosi Hina.

Proteste, predvođene studentskim pokretom, potaknulo je smrtonosno urušavanje konstrukcije na željezničkoj stanici u Novom Sadu krajem 2024. godine, za koje demonstranti odgovornom smatraju autokratsku vlast predvođenu SNS-om i sklonu koruptivnim poslovima za koje veliki dio javnosti vjeruje da su doprinijeli i novosadskoj tragediji.

Broj birača i političke opcije

Pravo glasa u svih 10 lokalnih zajednica, prema zvaničnim podacima, ima 247.985 građana, a birat će vijećnike sa ukupno 50 izbornih lista koje su formirale lokalne vladajuće stranke na čelu sa SNS-om i koalicionim partnerima, kao i opozicija, studentski pokret i građanske inicijative, ponegdje i na zajedničkim listama.

Lokalni izbori održavaju se u Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci, gdje su vijećnici posljednji put birani 3. aprila 2022. godine.

Studentski pokret kao novi izazov vlasti

Za vladajuće najveći izazov predstavljaju liste kandidata okupljene oko studentskog pokreta, koji je tokom vala protesta 2025. godine stekao veliku podršku građana zahtjevima da se stane u kraj koruptivnim aranžmanima vlasti mimo javnih tendera, uključujući loše izvedene radove na rekonstrukciji željezničke stanice i pad nadstrešnice pod kojom je 1. novembra 2024. poginulo 16 ljudi.

Koliku važnost izborima pridaju naprednjaci i njihov donedavni lider, aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pokazuje i činjenica da je SNS sa svojim koalicionim partnerima izbornoj listi dao ime „Aleksandar Vučić – Srbija, naša porodica“, dodajući umjesto „Srbija“ ime svakog mjesta u kojem se danas glasa za lokalnu vlast.

Optužbe za zloupotrebu funkcije

Vučić se, iako ga Ustav Srbije članom 111 obavezuje da kao šef države „izražava državno jedinstvo Republike Srbije“, stavio na čelo kampanje SNS-a i u proteklih mjesec dana posjetio sve općine u kojima se 29. marta održavaju lokalni izbori, često u pratnji ministara i drugih državnih zvaničnika, obećavajući infrastrukturne projekte, nova radna mjesta, bolje zdravstvo i socijalnu zaštitu te veće plate i penzije.

Ni Vučić ni srbijanska vlada nisu se osvrtali na tvrdnje opozicije i civilnog društva da je takav angažman zapravo tzv. funkcionerska kampanja i kršenje zakona.

Upozorenja međunarodnih organizacija

Razdvajanje javnih funkcija od stranačkih aktivnosti jedna je od ključnih preporuka koje su, uz poštivanje ljudskih prava i slobode medija te reviziju biračkog spiska, Srbiji uputili iz Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Preporuke ODIHR-a Srbija je zvanično prihvatila u ranijim pokušajima međunarodne zajednice da se u zemlji uspostave demokratski i fer uslovi za izbore na svim nivoima, ali one do sada nisu dosljedno provedene – između ostalog i u uređenju i reviziji biračkog spiska te ravnopravnom pristupu svih političkih aktera medijima, koji su u većini pod dominantnim utjecajem ili kontrolom vlasti.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Fena)