Pesticidi su prisutni na voću i povrću koje jedemo, čak i nakon pranja, a mnogi od njih mogu biti štetni za ljudsko zdravlje. Kako bi pomogla kupcima u donošenju informiranih odluka, neprofitna organizacija Environmental Working Group (EWG) objavila je svoj godišnji Vodič za kupce o pesticidima u proizvodima, koji namirnice svrstava na dvije liste: “Čistih petnaest”, s najmanje ostataka pesticida, i “Prljavih dvanaest”, s najviše ostataka. Ovogodišnje izvješće posebno ističe prisutnost takozvanih “vječnih kemikalija” PFAS u određenim vrstama voća, piše Food & Wine.

Vodič utemeljen na tisućama uzoraka

EWG objavljuje svoj vodič svake godine od 2004. Izdanje za 2026. godinu temelji se na podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), koje je provelo testiranja na 54.344 uzorka iz 47 vrsta voća i povrća.

Svi su proizvodi prije testiranja oprani pod tekućom vodom 15 do 20 sekundi, a uklonjene su im i nejestive kore, poput onih na avokadu ili citrusima. Unatoč takvoj pripremi, u uzorcima su i dalje pronađeni ostaci 264 različita pesticida. Na temelju tih nalaza, EWG rangira namirnice prema učestalosti i koncentraciji kemikalija te njihovoj toksičnosti.

“Popisi ‘Čistih petnaest’ i ‘Prljavih dvanaest’ nemaju za cilj obeshrabriti ljude da jedu voće i povrće, već im pomoći da bolje razumiju što se može nalaziti na njihovim namirnicama kako bi mogli donositi informirane odluke u trgovini”, pojasnio je Varun Subramaniam, znanstveni analitičar EWG-a.

Poseban naglasak na “vječne kemikalije”

Jedno od najznačajnijih otkrića u ovogodišnjem izvješću bila je detekcija PFAS pesticida. Konkretno, fludioksonil je pronađen u 14 % svih uzoraka te u gotovo 90 % breskvi i šljiva. Među 10 najčešće otkrivenih kemikalija našla su se i dva dodatna PFAS pesticida, fluopiram i bifentrin.

“PFAS je klasa od više od 10.000 sintetičkih kemikalija poznatih kao ‘vječne kemikalije’ zbog njihove iznimne postojanosti u okolišu”, kaže Subramaniam. On dodaje da, iako je potrebno više istraživanja, rane studije upućuju na to da bi njihovi razgradni produkti mogli predstavljati reproduktivne i razvojne rizike. Subramaniam također ističe zabrinutost zbog istovremene izloženosti većem broju kemikalija, čiji bi kombinirani učinak mogao biti štetniji od pojedinačnog.

Kako smanjiti izloženost pesticidima

Subramaniam naglašava kako koristi prehrane bogate voćem i povrćem nadmašuju rizik od izloženosti pesticidima. “Zaključak je da bi ljudi trebali i dalje jesti puno proizvoda, bilo da su iz organskog ili konvencionalnog uzgoja”, poručuje.

Kako bi se smanjila izloženost, EWG preporučuje biranje organskih verzija namirnica s popisa “Prljavih dvanaest” kad god je to moguće. Također, savjetuje se temeljito pranje svog voća i povrća pod tekućom vodom najmanje 20 sekundi prije jela, što može značajno smanjiti količinu ostataka.

Čistih petnaest za 2026.

Gotovo 60 % uzoraka s popisa “Čistih petnaest” nije imalo mjerljive ostatke pesticida. Ananas, slatki kukuruz i avokado, koji su na vrhu liste, ujedno imaju i najnižu ukupnu toksičnost pesticida. Ovih 15 namirnica ima najniže razine ostataka pesticida: ananas, slatki kukuruz, avokado, papaja, luk, slatki grašak, šparoge, kupus, cvjetača, lubenica, mango, banane, mrkva, gljive i kivi.

Prljavih dvanaest za 2026.

Na 96 % uzoraka s popisa “Prljavih dvanaest” otkriveni su pesticidi. Ukupno su pronađena 203 različita pesticida, a većina uzoraka sadržavala je u prosjeku četiri ili više vrsta. PFAS pesticidi pronađeni su na 63 % uzoraka s ovog popisa, dok je 90 % krumpira sadržavalo klorprofam, sredstvo protiv klijanja koje je zabranjeno u Europskoj uniji. Ovih 12 vrsta voća i povrća proglašeno je najkontaminiranijima: špinat, kelj (uključujući raštiku i gorušicu), jagode, grožđe, nektarine, breskve, trešnje, jabuke, kupine, kruške, krumpir i borovnice, piše Index.hr.

(TIP/Foto: Index)