Iako globalna ekonomija formalno još ne ulazi u recesiju, sve više signala ukazuje na rastući rizik. Za Bosnu i Hercegovinu to bi moglo značiti novi talas ekonomskog pritiska – od skupljih energenata i hrane do usporavanja rasta plata i zapošljavanja. Ključna poruka vodećih institucija i ekonomista je ista: svijet ulazi u period sporog rasta, ali sa ozbiljnim “okidačima” koji bi mogli gurnuti ekonomije u pad.

Globalna ekonomija usporava – ali problem su rizici

Prema najnovijem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) globalni rast u 2026. godini procjenjuje se na oko 3,3%, što je stabilno, ali i dalje ispod dugoročnih prosjeka.

Sličnu sliku daju i Ujedinjene nacije koje procjenjuju rast od oko 2,7%, uz upozorenje na slabljenje trgovine i investicija.

Kako navodi World Economic Forum čak 72% glavnih ekonomista očekuje pogoršanje globalnih uslova zbog trgovinskih poremećaja, rasta duga i geopolitičkih tenzija.

Šta bi moglo izazvati recesiju?

1. Energetski šok i rast cijena nafte

Jedan od najvećih trenutnih rizika dolazi iz rasta cijena energije, povezanog s geopolitičkim sukobima. Aktuelne tenzije na Bliskom istoku dodatno povećavaju pritisak na cijene nafte i gasa na globalnom tržištu.

Ekonomista Mohamed El-Erianupozorava da rast cijena nafte “gura inflaciju i smanjuje kupovnu moć”, što može dovesti do pada potrošnje i rasta nezaposlenosti.

Glavni ekonomista Moody’s Analytics Mark Zandi upozorava da bi recesija mogla biti “teško izbježna” ako visoke cijene energije potraju.

2. Inflacija i visoke kamatne stope

Inflacija i dalje ostaje iznad ciljeva centralnih banaka, što znači da kamatne stope ostaju visoke.

To poskupljuje kredite, smanjuje investicije i usporava tržište rada – kombinacija koja često vodi ka recesiji.

3. Slabljenje globalne trgovine

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) upozorava da bi rast trgovine mogao dodatno pasti, posebno ako energenti ostanu skupi i ako se nastave geopolitičke tenzije.

4. Geopolitički rizici

World Economic Forum ističe geopolitičke sukobe kao jedan od najvećih globalnih rizika što može izazvati lančane reakcije – od poremećaja u snabdijevanju do rasta cijena.
“Nešto gore dolazi!” Čovjek koji je predvidio finansijsku krizu iz 2008. izdao zloslutno upozorenje

Kolika je vjerovatnoća recesije?

Procjene velikih finansijskih institucija pokazuju rast rizika:

–JPMorgan: oko 40%

–Moody’s Analytics: blizu 50% u slučaju energetskog šoka

–Mohamed El-Erian: oko 35%

Drugim riječima – recesija nije sigurna, ali je postala realna mogućnost..

Kako se globalni rizici prelijevaju na BiH?

Bosna i Hercegovina je snažno vezana za vanjska tržišta, posebno EU.

Najvažniji kanali utjecaja su:

-pad izvoza

-manje doznaka iz inostranstva

-rast cijena energije i hrane

Prema IMF-u rast ekonomije BiH u 2025. bio je oko 2,4%.

Istovremeno, Centralna banka BiH navodi da je inflacija bila oko 4%, uz snažan rast cijena hrane i energije.

Šta to znači za cijene i plate u BiH?

Ako se globalni rizici ostvare:

Cijene

-mogu ponovo rasti (posebno hrana i energija)

-inflacija ostaje uvezena

Plate

-nominalno mogu rasti

-ali realna kupovna moć stagnira ili pada

Tržište rada

-pritisak na izvozne sektore

-moguće usporavanje zapošljavanja

Šta očekivati?

Globalna ekonomija još raste, ali sve više zavisi od faktora koji se teško kontrolišu – energije, geopolitike i inflacije, pri čemu aktuelne tenzije na Bliskom istoku dodatno povećavaju neizvjesnost na tržištima.

Zbog toga ekonomisti upozoravaju da svijet ulazi u period povećanog rizika, u kojem jedan ozbiljan šok može pokrenuti recesiju.

Za Bosnu i Hercegovinu to znači da ključne promjene neće nastati lokalno – nego će, kao i do sada, doći izvana.

(TIP/Izvor: N1/Foto Ilustracija N1)