Rast cijena nafte na svjetskom tržištu, usljed globalnih sukoba, već se odražava i na domaće prilike. Proljetna sjetva u Semberiji počinje u uslovima rekordnih troškova, a sve je izvjesnije da bi se to moglo odraziti i na cijene hrane na jesen.

Cijene goriva su u porastu, što dodatno opterećuje i građane i privredu. Sve se češće postavlja pitanje opravdanosti i načina formiranja cijena na domaćem tržištu. Dok jedni optužuju distributere za neopravdana poskupljenja, iz tog sektora stižu oštri demanti, navodi FTV.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović (SDS) iznio je ozbiljne optužbe na račun distributera.

– Njima je drago da nafta koju imaju u rezervi od prije dva do tri mjeseca, koja je ušla u prodajni sistem i trebala da se prodaje po 2,20 do 2,30 KM, sada poskupi za 70 feninga u posljednjih 15 dana. To im je, čini se, važnije nego bilo šta drugo, iako se radi o stotinama miliona koje imaju – kazao je Petrović.

S druge strane, član Udruženja naftnih distributera Mile Zarić odbacuje ove tvrdnje.

– Nabavna cijena u Pločama je 2,67 KM bez PDV-a, a jutros je bila 3,20 KM. Možete to i snimiti. Stavljate nas na stub srama i izlažete mržnji građana – izjavio je Zarić.

Međutim, podaci govore drugačije. Tržišna inspekcija RS-a  nakon izvršenih 130 kontrola na benzinskim pumpama, u 55 slučajeva utvrdila je da se trgovci nisu pridržavali propisanih marži.  Izrečene su  kazne i iznosu od 825.000 KM.

Predsjednik Vlade RS-a Savo Minić (SNSD) najavio je dodatne mjere.

– U okviru mjera koje će Vlada RS-a donositi bit će i ograničenje određenih marži, jer znate da čim raste cijena goriva, odmah dolazi do poskupljenja i drugih roba, dok pad cijena goriva ne prati pojeftinjenje – rekao je Minić.

Rast cijena goriva direktno utječe i na povećanje troškova poljoprivredne proizvodnje. Proljetna sjetva ove godine mogla bi biti najskuplja do sada, a dodatni problem predstavlja i poskupljenje repromaterijala.

Poljoprivredni proizvođač Mustafa Gradaščević upozorava na rast cijena đubriva.

– Umjetno đubrivo, kao jedan od ključnih inputa bez kojeg se ne može zamisliti intenzivna proizvodnja, poskupjelo je i do 20 posto.

Ako se ovakvi trendovi nastave, očekivati je dodatne poremećaje na tržištu, kako globalno tako i kod nas, što će neminovno dovesti do poskupljenja hrane – istakao je Gradaščević.

Ako je sjetva skuplja danas izvjesno je da će i hrana biti skuplja sutra, a cijenu globalnih kriza na kraju uvijek plaćaju građani.

(TIP/Izvor: Faktor/FTV/Foto: Ilustracija)