Sve pozdravljam ali da šutite. Vidim i magistralu radite. Sad navalite na radnike Javnih preduzeća Grada Tuzla da ne bi…
Video/Kajganić: Gotovo 300 optuženih za ratne zločine, prioritet borba protiv organiziranog kriminala

Glavni tužilac Milanko Kajganić izjavio je na konferenciji za medije u Sarajevu da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u 2025. godini ostvarilo značajne rezultate u procesuiranju ratnih zločina, organiziranog kriminala i korupcije, uz povećan broj optužnica i osuđujućih presuda. Najavio je da će prioritet rada u 2026. godini biti intenziviranje istraga u predmetima organiziranog kriminala, posebno onih zasnovanih na dokazima iz aplikacija SKY i ANOM.
Kajganić je predstavio ključne nalaze iz izvještaja o radu Tužilaštva BiH za 2025. godinu, koji je prošle sedmice podnio Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.
Gotovo 300 optuženih za ratne zločine pred Sudom BiH
Govoreći o radu Posebnog odjela za ratne zločine, naveo je da se trenutno pred Sud Bosne i Hercegovine vodi 51 predmet protiv 234 optužene osobe, dok je pred Apelacionim odjeljenjem pet predmeta protiv 11 optuženih. Uz to, podignute su 43 optužnice protiv 50 nedostupnih osoba.
– Dakle, trenutno je pred Sudom BiH optuženo gotovo 300 osoba za ratne zločine. Kada uzmemo u obzir da je od formiranja Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine do sada presuđeno 585 osoba, to govori o rezultatima rada odjela u posljednjih nekoliko godina. Otprilike 245 osoba čeka suđenje ili je u procesu suđenja pred Sudom Bosne i Hercegovine – naveo je Kajganić.
Dodao je da je jedan od ključnih problema u tim predmetima činjenica da su optuženi i svjedoci uglavnom u poodmakloj životnoj dobi.
Dinamika suđenja sporija zbog složenosti predmeta
– Nismo zadovoljni dinamikom suđenja, ali to su objektivne okolnosti na koje mi ne možemo utjecati. U posljednjih nekoliko godina fokusirali smo kapacitete odjela za ratne zločine na najsloženije predmete, zbog čega u jednom predmetu imamo i više od deset optuženih – rekao je glavni tužilac Tužilaštva BiH.
U 2025. godini podignuto je 11 optužnica protiv 25 osoba za ratne zločine, a sve su potvrđene. Kajganić je naveo da je riječ o jednoj optužnici za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, pet za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, tri za zločine protiv čovječnosti i dvije za pomaganje u zločinima.
Istaknuo je da su rezultati vidljivi i kroz procenat osuđujućih presuda.
– U prvostepenim presudama u prošloj godini 80 posto presuda bilo je osuđujuće, a u drugostepenim, pravosnažnim presudama, 71 posto presuda je osuđujuće. To je značajan procenat imajući u vidu da sudimo za krivična djela koja su se desila prije više od 30 godina i veoma je teško prikupiti dokaze – kazao je.
Trenutno se u Tužilaštvu BiH vodi 162 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca. Od toga je 76 predmeta protiv osoba dostupnih u BiH, dok se u 86 predmeta jedno ili više osumnjičenih nalazi u inozemstvu, uglavnom u zemljama regiona.
– Ključni problem u procesuiranju ovih predmeta je saradnja sa zemljama regiona. Nastojimo je unaprijediti kroz bilateralnu komunikaciju i saradnju sa međunarodnim rezidualnim mehanizmom, ali ona još ne ide onako kako bismo željeli – rekao je Kajganić.
Organizirani kriminal i dokazi iz aplikacija SKY i ANOM
Govoreći o borbi protiv organiziranog kriminala, podsjetio je da je Tužilaštvo BiH u posljednjih nekoliko godina fokus stavilo na predmete u kojima su korišteni dokazi iz aplikacija SKY i ANOM.
– Podigli smo do sada 20 optužnica protiv 105 optuženih osoba u kojima su korišteni ovi dokazi. Optuženi su i pripadnici raznih policijskih agencija u BiH – Granične policije, SIPA-e, MUP-a Republike Srpske, MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona Sarajevo, jedan bivši savjetnik ministra sigurnosti, jedan sudija i dva advokata – rekao je Kajganić.
U 2025. godini podignuto je deset optužnica protiv 37 osoba u predmetima koji se odnose na ove aplikacije, a Tužilaštvo je predložilo trajno oduzimanje imovinske koristi u iznosu od gotovo 29 miliona KM, što je, kako je rekao, četiri puta više nego godinu ranije.
Posebno je istaknuo da je donesena i prva pravosnažna presuda u predmetu u kojem su korišteni dokazi iz SKY i ANOM aplikacija.
– Sud je i u prvom i u drugom stepenu nesporno zaključio da se radi o zakonitim dokazima. To je bila presuda u predmetu Damjanović – naveo je.
Kajganić je izdvojio i predmet ubistva načelnika Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića, navodeći da je taj slučaj u potpunosti rasvijetljen u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske.
– Identificirali smo i naručioce i izvršioce i pomagače. Naručilac je prvostepeno osuđen na 29 godina zatvora, izvršilac na 34 godine, a žalbeni postupak je u toku – rekao je.
Najavio je da će 2026. godina biti godina intenziviranja rada na predmetima vezanim za SKY i ANOM aplikacije te da je izvršena preraspodjela tužilaca kako bi se pojačali kapaciteti u oblasti organiziranog kriminala.
Veći broj optužnica za korupciju
U oblasti korupcije, Tužilaštvo BiH je u 2025. godini zaprimilo 197 prijava, ali samo pet izvještaja o počinjenom krivičnom djelu od policijskih agencija, dok nijedan nije bio za visoku korupciju.
– Bez obzira na to, proaktivnim radom podigli smo 15 optužnica protiv 24 osobe, što je duplo više optužnica nego u 2024. godini – rekao je Kajganić.
Među najznačajnijim predmetima naveo je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora Obavještajno‑sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine Osmana Mehmedagića, kao i predmet protiv službenice Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Jelene Majstorović.
Također je naveo da je u 2025. godini optuženo 20 osoba iz Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije Bosne i Hercegovine zbog koruptivnih aktivnosti na granici.
– U prvostepenim presudama u predmetima korupcije imali smo 77 posto osuđujućih presuda, a u drugostepenim 73 posto. Prije nekoliko godina taj procenat je bio oko 40 posto, tako da smo sada zadovoljniji tim rezultatima, naveo je Kajganić.
Istaknuo je i pravosnažnu osuđujuću presudu u predmetu protiv advokatice Vasvije Vidović.
U fokusu rada u 2026. godini, kako je naveo, bit će završetak istraga u predmetima protiv bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića i bivšeg direktora Granične policije BiH Zorana Galića, koji je u bjekstvu.
Kajganić je govorio i o aktivnostima u oblasti borbe protiv terorizma, navodeći da je na prijedlog Tužilaštva, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na listu osoba pod pojačanim finansijskim nadzorom stavilo 11 državljana BiH radi sprečavanja finansiranja terorizma.
Dodao je da Tužilaštvo ima oko 30 potjernica protiv državljana BiH koji su učestvovali u ratnim aktivnostima u Siriji, kao i oko 15 predmeta protiv osoba koje su se pridružile oružanim formacijama u ratu u Ukrajini.
Govoreći o međunarodnoj saradnji, naveo je da je Tužilaštvo BiH u tri predmeta sarađivalo s Uredom evropskog javnog tužioca na osnovu sporazuma potpisanog 2023. godine s glavnom evropskom tužiteljicom Laurom Kövesi, te da BiH radi i na uspostavljanju operativne saradnje sa Eurojustom.
Pojedinci su preraspodijeljeni zbog popunjavanja kapaciteta Tužilaštva BiH
Govoreći o odluci da tužiteljicu Elviru Stanojlović, koja je postupala po prijavi tužioca Džermina Pašića protiv Kajganića, premjesti iz Odsjeka za korupciju u Odsjek za organizirani kriminal, glavni tužilac je kazao da nikoga nije smijenio već izvršio preraspodjelu.
– To sam uradio kako bih popunio kapacitet Tužilaštva BiH u one stvari koje su trenutno najznačnije, a to je u ovoj godini organizirani kriminal. U predmetima u Odsjeku za korupciju, a sada ih je četvero, imali su ili imaju predmete koji se odnose na prijave podnesene protiv mene. Nikada nisam sumnjao u njihov integritet i ne mogu utjecati na to ko će dobiti koji predmet. Svi predmeti tih tužilaca su putem CMS-a raspoređeni drugim tužiocima, a oni su zadužili nove predmete – rekao je Kajganić.
Dodao je da svako ko smatra da je počinio disciplinsku ili bilo kakvu drugu odgovornost, može poslati anonimno ili javno prijavu u kancelariju discisplinskog tužioca.
Kajganić je potvrdio da je tužilac Džermin Pašić privremeno raspoređen u Odjel za ratne zločine. Razlog su, kako je naveo, predmeti u kojima se ime tužioca Pašića pojavljuje u službenim zabilješkama, zbog čega je, prema njegovim riječima, bilo potrebno izbjeći svaku sumnju u pristrasnost.
(TIP/Izvor. Fena/Foto: Amer Kajmović)







Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.