Cijene nafte skočile su u prvim trgovanjima nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda pokrenuli napade na Iran.

Američka sirova nafta porasla je u nedjelju navečer za čak 8%, na oko 72 dolara, da bi kasnije pala na 71 dolar. Brent nafta, međunarodni referentni standard, prvobitno je skočila za više od 12%, na oko 82 dolara po barelu, ali je kasnije tokom večeri pala ispod 78 dolara. U petak je cijena Brenta iznosila nešto iznad 73 dolara po barelu.

U međuvremenu, terminski indeksi dionica (futures) su pali. Indeksi S&P 500, Nasdaq i Dow Jones zabilježili su pad od oko 1%. Nasuprot tome, dionice naftnih kompanija poput Exxon-a i Chevron-a porasle su za oko 2% svaka, dok su dionice odbrambenog sektora, poput kompanija Northrop Grumman i Lockheed Martin, zabilježile blagi rast, piše CNN.

Početni skok cijena nafte, iako oštar u poređenju s uobičajenim trgovanjem, analitičari su uglavnom predvidjeli. Tržište je uznemireno, ali ne i pretjerano zabrinuto, jer su cijene već rasle u iščekivanju napada na Iran.

Trgovci se klade da će trenutni poremećaj na tržištu uzrokovan napadima biti relativno kratak. Ipak, ostaje značajna neizvjesnost oko obima i vremenskog okvira rata, za koji je predsjednik Donald Trump sugerisao da bi mogao trajati sedmicama.

Analitičari upozoravaju da bi nemiri velikih razmjera, haotičan vakuum vlasti, napadi koji bi uništili proizvodnju nafte ili produžena blokada kritičnih plovnih puteva mogli podići cijenu nafte na 100 dolara po barelu ili čak više.

Ako se to dogodi – a tržište se trenutno kladi protiv tog scenarija – cijene goriva mogle bi drastično skočiti. To bi moglo primorati Amerikance da “plate cijenu” promjene režima u Iranu, što bi dodatno pogoršalo ionako visoke troškove života.

Iran posjeduje ogromne rezerve nafte

Iran igra ključnu ulogu na globalnom tržištu. On je veliki proizvođač, kontroliše vitalni pravac za transport sirove nafte i izvozi je u zemlje poput Kine. Prema podacima OPEC-a, Iran posjeduje treće najveće dokazane rezerve nafte na svijetu.

OPEC i njegovi saveznici saopćili su rano u nedjelju da će povećati dnevnu proizvodnju za 206.000 barela, nakon što su ranije ove godine pauzirali povećanja. Iako ovo može donekle ublažiti skok cijena, energetski analitičari ne očekuju da će to biti dovoljno za dugoročnu kontrolu cijena.

Hormuški tjesnac

Hormuški tjesnac, uski prolaz uz južnu obalu Irana, glavna je ruta za transport nafte iz zemalja poput Saudijske Arabije i Kuvajta. Iran kontroliše sjevernu stranu tjesnaca. Kroz ovaj kanal dnevno prođe oko 20 miliona barela nafte, što je petina ukupne svjetske proizvodnje.

Iran je i ranije prijetio zatvaranjem ovog tjesnaca. Tokom prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog sukoba Irana i Izraela, Goldman Sachs je procijenio da bi cijene mogle premašiti 100 dolara po barelu u slučaju dužeg prekida saobraćaja. Zatvaranje tjesnaca izazvalo bi globalnu energetsku krizu.

Kina zavisi od iranske nafte

Azijske ekonomije, prvenstveno Kina i Indija, bile bi najviše izložene ako se Hormuški tjesnac zatvori. Njihova borba da osiguraju naftu iz drugih zemalja podigla bi globalne cijene. Čak i ako bi bio pogođen samo izvoz iz Irana, to bi izazvalo lančanu reakciju širom svijeta.

Očekuje se rast cijena goriva

Kao šesti najveći proizvođač nafte na svijetu, svaki sukob s Iranom znači skuplju naftu, a time i skuplje gorivo i veću inflaciju. Analitičari predviđaju da bi veleprodajne cijene goriva mogle odmah porasti za 25 centi, što bi se postepeno prelilo na svakodnevna poskupljenja na pumpama.

Trumpova administracija, koja je često slavila pad cijena goriva (koje su u decembru prvi put u četiri godine pale ispod 3 dolara po galonu), sada se suočava s prijetnjom da se taj trend potpuno preokrene zbog sukoba u Iranu.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Ilustracija/Fena)