Duhanska industrija u Bosni i Hercegovini, čiji počeci sežu u kraj 19. stoljeća, decenijama je bila jedan od stubova domaće proizvodnje i zapošljavala hiljade radnika širom zemlje. Danas je ta industrijska grana gotovo u potpunosti ugašena, a BiH je postala veliki uvoznik cigareta.

Proces tranzicije, privatizacija i promjene fiskalne politike obilježili su posljednje dvije decenije postojanja ove industrije, koja je nekada predstavljala značajan dio domaće privrede.

Veliki industrijski sistemi prije gašenja

Fabrika duhana Sarajevo (FDS), osnovana 1880. godine, više od 140 godina bila je jedan od simbola industrijskog razvoja BiH. Tokom 1990-ih zapošljavala je oko 3.000 radnika. Nakon višegodišnjih finansijskih problema i promjena vlasničke strukture, broj zaposlenih je kontinuirano opadao. Podaci iz 2017. godine pokazuju da je fabrika imala 244 zaposlena neposredno prije konačnog zatvaranja proizvodnje.

Fabrika duhana Mostar (FDM) privatizovana je i zatvorena 2007. godine. Gašenjem proizvodnje bez posla je ostalo oko 120 do 130 radnika.

Fabrika duhana Banjaluka također je prošla proces privatizacije, a proizvodnja je ugašena 2018. godine. Prema dostupnim statistikama iz 2017. godine, neposredno prije zatvaranja zapošljavala je 222 radnika. Na vrhuncu svog razvoja 1989. godine, u njoj je radilo 1.350 ljudi, a godišnja proizvodnja iznosila je oko 9.000 tona cigareta.

Gašenjem ove tri fabrike praktično je okončana domaća industrijska proizvodnja cigareta u BiH.

Brendovi koji izazivaju nostalgiju

Brend Drina, nekada zaštitni znak Fabrike duhana Sarajevo i jedan od najprepoznatljivijih domaćih proizvoda, danas se više ne proizvodi u Bosni i Hercegovini. Nakon prodaje FDS-a kompaniji British American Tobacco 2016. godine i konačnog gašenja proizvodnje u Sarajevu 2019., proizvodnja je premještena u inostranstvo. Drina se trenutno proizvodi u Poljskoj, odakle se uvozi na tržište BiH, čime je simbol domaće industrije postao uvozni proizvod.

Brendovi “Hercegovina i “Morava” bili su zaštitini znakovi Fabrike duhana Banjaluka. Proizvodnja je prestala nakon što je većinski paket akcija preuzela bugarska kompanija, koja se obavezala da će proizvodnju zadržati pet godina. No, više na tržištu ovih cigareta nema.

Uzroci propasti: loša privatizacija, upravljanje i fiskalna politika

Kao ključne razloge propadanja nekada snažne industrije, bivši radnici i sindikalni predstavnici navode neuspješne privatizacijske procese i loše upravljanje.

Mehmed Avdagić, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika duhanske industrije BiH i bivši zaposlenik Fabrike duhana Sarajevo, ranije je za medije izjavio da su “loše upravljanje kapitalom i pogrešne odluke vlasti dovele do propadanja fabrike”, ističući da su strateške odluke i politika upravljanja dovele do urušavanja nekadašnjeg industrijskog giganta.

Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog instituta iz Mostara, smatra da su birokratske prepreke i nejasan zakonski okvir dodatno otežali poslovanje domaćih proizvođača.

Stručnjaci iz oblasti ekonomije ukazivali su i na rast akciza na cigarete te kompleksnu fiskalnu politiku, navodeći da su domaći proizvođači postajali sve manje konkurentni u odnosu na uvoz gotovih proizvoda.

S druge strane, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH ranije su navodili da je politika akciza usklađena sa evropskim direktivama te da predstavlja važan izvor budžetskih prihoda na svim nivoima vlasti.

Pad uzgoja domaćeg duhana

Gašenje fabrika imalo je direktne posljedice i na poljoprivrednike koji su se bavili uzgojem duhana, tradicionalnom granom poljoprivrede u Hercegovini i dijelovima sjeveroistočne Bosne.

Bez domaće industrije koja je otkupljivala sirovi duhan, tržište je gotovo nestalo. Posljednja duhanska stanica u Hercegovini zatvorena je 2012. godine, čime je prekinut organizirani otkup domaćeg lista.

Mnogi proizvođači preusmjerili su se na druge poljoprivredne kulture ili su u potpunosti odustali od proizvodnje. Prema dostupnim istraživanjima, proizvođači tradicionalnog hercegovačkog duhana – poznatog kao „Hercegovački ravnjak“ – navode da je proizvodnja gotovo potpuno ugašena jer više ne postoji stabilan otkup niti interes velikih prerađivača.

BiH danas veliki uvoznik cigareta

Nakon potpunog gašenja domaće proizvodnje, tržište cigareta u BiH u velikoj mjeri oslanja se na uvoz.

Prema podacima UN Comtrade baze za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina je uvezla oko 4.689 tona cigareta u vrijednosti od 66,6 miliona američkih dolara (oko 127 miliona KM), najviše iz Srbije i Hrvatske.

Time je došlo do potpune transformacije tržišta u odnosu na period kada je zemlja imala razvijenu domaću proizvodnju i vlastite brendove cigareta. Danas se najveći dio cigareta koje se prodaju u BiH proizvodi u inostranstvu.

Gašenjem duhanske industrije BiH je izgubila jednu od najstarijih industrijskih grana, hiljade radnih mjesta i lanac proizvodnje koji je povezivao fabrike i poljoprivrednike. Rasprave o uzrocima i odgovornosti i dalje traju, ali je činjenica da je nekada snažan industrijski sektor danas sveden na tržište koje gotovo u potpunosti zavisi od uvoza.

(TIP/Izvor: N1/Autorica: M. B./Foto: Ilustracija/AI)