Muslimani u Bosni i Hercegovini sutra poste prvi dan mjeseca ramazana. Po riječima univerzitetskog profesora dr. Nusreta Isanovića, ramazan je mjesec u kojem trebamo donijeti odluku da mijenjamo sebe – da krenemo putem dobra, putem istine, da drugome budemo radost, a ne pakao.

Profesor Isanović u intervjuu Feni govori o ramazanu kao pozivu na unutarnju promjenu, čišćenje srca i obnovu ljudskosti. Ukazuje na moralnu i duhovnu krizu savremenog čovjeka, odnos vjere i odgovornosti, zaboravljene vrijednosti solidarnosti, porodice i znanja, ali i na opasnost religioznosti koja ostaje bez stvarnih djela. Poziva na buđenje – lično, društveno i duhovno.

Navodi da je mjesec ramazana prilika za moralni preporod, preispitivanje iskrenosti u vjerovanju i prilika da se dokazujemo u činjenju dobrih djela. Na pitanje u čemu se prvenstveno ogleda značaj ramazana, Isanović kaže da ibadeti nisu sami sebi svrha, već moraju imati svoje pretpostavke i svoj cilj.

– Mi se, nažalost, često prema Uzvišenom Gospodaru odnosimo kao da je On servis, kao da je tu da nama služi. Samo tražimo: daj, Bože, daj. A zaboravljamo da se obraćamo Gospodaru svih svjetova, svega postojećeg. Zaboravljamo da se Njemu trebamo obraćati s ljubavlju, s odgovornošću, s pobožnošću i bogobojaznošću. I ono što je posebno važno – moramo raditi na čišćenju svojih srca. Jer, budimo iskreni, naša srca nisu čista – kaže Isanović.

Naglašava da onaj ko krene putem čišćenja svoga srca, prosvjetljenja svoga srca, taj je zapravo krenuo putem prema svome Gospodaru.

– Ramazan ne bismo smjeli gledati samo iz ugla tradicije. Naša tradicija nas je, nažalost, često fokusirala na iftare i sehure, a često u tim iftarima nemamo mjeru. A istovremeno, u svijetu postoji ogroman broj ljudi koji pate. Mnogo je ljudi koji nemaju šta jesti. Djeca u ovom trenutku umiru od gladi. Desetine hiljada ljudi svakoga dana umire jer nema osnovne uslove za život – navodi Isanović.

A mjesec ramazana, dodao je, trebao bi biti prekretnica – početak duhovne, moralne i ljudske obnove. Možemo sebe doživljavati kao vjernike, ali ako nas vjera ne čini ljudima – ako nas ne čini moralnijima, pravednijima, iskrenijima, uljuđenijima, milosrdnijima – onda se moramo zapitati: kakva je to vjera? – smatra Isanović.

Podsjeća da je Uzvišeni Gospodar poslao najplemenitije, najodabranije biće među ljudima – Muhammeda a.s., da odgoji čovjeka. “Došao sam da oplemenim ljudsku dušu”, kaže Poslanik a.s., “da čovjeku pomognem da bude čovjek”.

– To je svrha slanja Objave. Ali mi o tome danas govorimo vrlo malo. Govorimo o mnogim drugim stvarima koje nisu suštinske – tvrdi Isanović.

Govoreći o suštini mjeseca ramazana, Isanović kaže da se hvalimo brojem teravija koje smo klanjali, brojem namaza, iftara koje smo organizirali.

– Postavlja se pitanje: za koga si organizirao te iftare i kakvi su oni bili? Jesi li obišao nekoga u nevolji? Jesi li posjetio staricu koja živi sama? Jesi li otišao u starački dom, sjeo s tim ljudima, posvetio im vrijeme, pažnju, darovao im svoju ljudskost i plemenitost? – pojašnjava.

Isanović naglašava da “Allah ne prima dove prljavih duša. Ne prima dove onih koji kalkulišu, koji samo govore ‘daj mi, Bože’, a sami ništa ne daju. Oprost je za one koji čiste svoje duše, koji suosjećaju s ljudima i koji to pokazuju djelima”.

Navodi da se “nalazimo u vremenu koje je, bez pretjerivanja, nevrijeme”, u vremenu pomračenja uma. To je vrijeme u kojem ljudi nisu spremni da razgovaraju, da saslušaju, da razumiju drugoga, već umjesto toga nameću svoju moć i svoju “pravdu” slabijima.

– Svijet je onakav kakvi smo mi. Sve što nam se događa djelo je naših ruku. Uzrok ovoga stanja nije samo ekonomski, politički ili geopolitički. Njegov korijen je u duhovnoj i moralnoj pokvarenosti čovjeka – kaže Isanović.

Podsjeća da Uzvišeni Gospodar jasno poručuje: ako želite da promijenim stanje, vi promijenite sebe.

Profesor Isanović ističe važnost rodbinskih veza, te da i Kur’an o tome govori: “Ne možemo očekivati Allahovu milost ako kidamo veze sa rodbinom – ko prekida veze sa svojom rodbinom, prekida veze s Gospodarom svjetova”.

Ramazan je prilika, naglašava on, da se okupi porodica, da popravimo odnose, zajedno učimo Kur’an, klanjamo, da posvetimo pažnju supružnicima i djeci, te da je “lijepo ići na mukabele, ali je još ljepše učiti Kur’an u vlastitoj kući, sa svojom porodicom”.

U mjesecu ramazana došla je prva objava, prva objavljena riječ u Kur’anu: Ikre – čitaj – poziv na učenje, čitanje, obrazovanje, poziv nauke.

– Prva objavljena riječ u Kur’anu bila je: Ikre – čitaj. To nije samo poziv na pobožnost, nego poziv na obrazovanje, na znanje, na odgovornost. Bez znanja čovjek ostaje na nivou biologije. Ali znanje mora biti u ime Boga. Nauka bez Boga postaje opasnost za čovjeka. Uprkos svemu, nada postoji. Ali nada bez odgovornosti je obmana. Ne možemo loše raditi, a dobro se nadati. Moramo dobro raditi – i tada će biti dobro – kaže Isanović.

– Islam nije iluzija. Islam nije prazna riječ. Islam nije puko citiranje Kur’ana i hadisa. Islam je život. Vrijednosti koje se žive. Naša je obaveza da Kur’an i Sunnet živimo, a ne samo da ih izgovaramo. Svako od nas je neponovljivo Božije djelo. Zato nemoj biti broj. Nemoj biti stado. Budi čovjek – poručio je prof. dr. Nusret Isanović u intervjuu Feni.

Muslimani u BiH sutra poste prvi dan mjeseca ramazana. Ove godine post traje 29 dana. Posti se od zore do akšama. Nakon završetka ramazana, 20. marta je Bajram, koji traje tri dana.

(TIP/Izvor: Fena/Foto:  Fena/Almir Razić)