Od francuskog kao jezika diplomatije i ruskog u periodu socijalizma, do današnje dominacije engleskog i njemačkog, izbor stranih jezika u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine mijenjao se u skladu s političkim, ekonomskim i društvenim okolnostima. Iako je formalna ponuda jezika u školama i na univerzitetima raznovrsna, obrazovni sistem i dalje nema jedinstvenu strategiju razvoja višejezičnosti, a razlike među entitetima i kantonima značajno utječu na to koje jezike učenici i studenti imaju priliku učiti.

Iako bi raznoliko izučavanje jezika za učenike i studente u BiH trebalo doprinositi globalnom tržištu rada, iza formalno široke ponude kriju se institucionalna rascjepkanost, metodološki izazovi i izostanak dugoročne strategije.

Kanton Sarajevo – Engleski obavezan, njemački drugi najtraženiji jezik

Prema podacima Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, u osnovnim i srednjim školama, strani jezici izučavaju se u skladu s važećim nastavnim planovima i programima. Engleski je dominantno zastupljen kao prvi strani jezik i obavezan je u osnovnim i srednjim školama. Kao drugi strani jezik, zavisno od škole i interesiranja učenika, nude se njemački, francuski, turski, italijanski i arapski.

Nakon engleskog, najveći broj učenika u Kantonu Sarajevo uči njemački jezik. U osnovnim školama kao drugi strani jezik njemački izučava oko 18.955 učenika, francuski 323, a turski 1.191 učenik, dok su ostali jezici zastupljeni u manjem obimu.

U srednjim školama 5.406 učenika uči njemački, 344 francuski, 508 turski, a ostali jezici su zastupljeni u manjem broju. Gimnazije, zbog općeobrazovnog karaktera, nude širi spektar jezika i veći fond časova, dok je u stručnim školama učenje jezika češće usmjereno na potrebe struke i tržišta rada.

– Interes učenika prati se kroz izbor predmeta i raspoloživost nastavnog kadra, a ti podaci koriste se pri planiranju eventualnih izmjena u ponudi jezika. Uvažavamo potrebe tržišta rada te kroz saradnju s institucijama i poslodavcima razmatramo značaj znanja jezika kao komparativne prednosti, posebno u kontekstu zapošljavanja i mobilnosti. Uvođenje novih jezika zahtijeva sistemski pristup, osiguranje kvalificiranog kadra, adekvatne planove i dugoročnu održivost. Fokus je na unapređenju kvaliteta nastave, razvoju komunikacijskih vještina i motivaciji učenika – kazali su iz resornog kantonalnog ministarstva.

Ističu da se izbor stranih jezika u obrazovnom sistemu BiH mijenjao kroz historiju te da je bio uvjetovan društvenim, političkim i privrednim okolnostima.

Republika Srpska – Regionalne razlike i snažnije prisustvo ruskog

Sličan obrazac dominacije engleskog i njemačkog vidljiv je i u entitetu Republika Srpska. Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, engleski je prvi strani jezik i izučava se od trećeg razreda osnovne škole, dok se od šestog razreda uvodi drugi strani jezik – njemački, francuski, ruski ili italijanski.

U školskoj 2025/2026. godini engleski kao prvi strani jezik u osnovnim školama RS izučava 62.275 učenika. Kao drugi strani jezik njemački uči 25.789 učenika u 143 škole, ruski 7.155 učenika u 69 škola, francuski 2.127 učenika u 17 škola, a italijanski 600 učenika u deset škola. Engleski predaje 535 nastavnika, njemački 334, ruski 84, francuski 19, a italijanski deset nastavnika.

U srednjim školama RS engleski izučava 31.798 učenika, njemački 9.896, ruski 2.992, francuski 1.325, italijanski 922, a latinski 3.224 učenika. Latinski se izučava u gimnazijama te u školama zdravstvene, ekonomske, pravne, trgovačke i poljoprivredne struke.

U Srpskoj pravoslavnoj bogosloviji “Sveti Petar Dabrobosanski” u Foči izučavaju se i grčki i crkvenoslovenski jezik, dok se u gimnazijama u Banjoj Luci i Doboju fakultativno uči kineski.

– U istočnom dijelu RS češće se bira ruski kao drugi strani jezik, dok je u zapadnom dijelu zastupljeniji njemački. Otvoreni smo za saradnju i s Narodnom Republikom Kinom, a u saradnji s Konfucijevim institutom Univerziteta u Banjoj Luci otvorena je “Konfučionica” u Gimnaziji Banja Luka, prva takva učionica u BiH, gdje učenici imaju priliku fakultativno učiti kineski i upoznati kinesku kulturu – istaknuli iz entitetskog ministarstva.

Fragmentiran sistem bez zajedničke strategije

Na nivou Federacije, iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke upozoravaju da se jezici u obrazovnom sistemu BiH nalaze između geopolitike i institucionalne fragmentacije.

– Nadležnosti su raspodijeljene između deset kantona, Brčko distrikta i RS-a, dok Ministarstvo civilnih poslova BiH ima isključivo koordinacijsku ulogu. Takva struktura rezultira izostankom jedinstvenog modela učenja stranih jezika. U nekim sredinama uče se dva strana jezika, u drugim samo jedan, a razlike ne proizlaze iz pedagoških istraživanja ili analiza tržišta rada, već iz administrativnih i političkih odluka – kazala je federalna ministrica Jasna Duraković.

Ističe da, u većini sistema, engleski dominira kao prvi, a njemački kao drugi strani jezik, dok se turski, arapski, ruski, španski i italijanski pojavljuju pojedinačno i nesistemski.

– Na visokoškolskim ustanovama studentima se, ako im se strani jezik uopće nudi, najčešće nudi samo engleski, bez mogućnosti izbora ili nastavka drugog jezika, čime se visoko obrazovanje svodi na održavanje postojećeg znanja. Historijski gledano, jezički prioriteti u BiH mijenjali su se u skladu s geopolitičkim okolnostima – od francuskog kao jezika diplomatije, preko ruskog u periodu socijalizma, do savremene dominacije engleskog i njemačkog. Međutim, obrazovni sistem uglavnom reagira na spoljne utjecaje i kratkoročne potrebe, umjesto da razvija dugoročnu i stratešku jezičku politiku – kazala je Duraković.

S obzirom na to da se francuski smatra jezikom diplomatije, iz Francuskog instituta u BiH pojašnjavaju da BiH, zemlja posmatrač u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije (OIF), ima dugu tradiciju učenja i upotrebe francuskog jezika – svjetskog jezika kojim govori 321 milion ljudi na pet kontinenata.

– Odabir francuskog jezika često je izbor srca, ali je istovremeno i investicija. Govoriti francuski znači otvoriti vrata zanimanjima u diplomatiji, turizmu i naučnom istraživanju, znači pristupiti francuskoj kulturi i kulturama frankofonih zemalja bez posredovanja. Jačanjem višejezičnosti, a posebno mjesta francuskog jezika, mladima u Bosni i Hercegovini pruža se više prilika, bolja integracija u globalizirani svijet i dublje razumijevanje drugih – kazali su iz Instituta.

Univerziteti – Šira ponuda, ali manji interes

Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu potvrđuje da su trenutno najpopularniji jezici engleski i njemački, dok su u Federaciji prisutni i turski i arapski, a u RS-u, uz engleski i njemački, i ruski i francuski.

Na visokoškolskom nivou moguće je studirati i italijanski, španski, perzijski, češki, poljski i slovenski jezik. Gimnazije nude i latinski, a klasične gimnazije i starogrčki. Kineski i japanski postaju sve popularniji.

Međutim, Institut upozorava da oni koji poznaju strane jezike to znanje rijetko stiču u osnovnim i srednjim školama, jer je metodika nastave zastarjela i fokusirana na gramatiku i leksiku, a ne na aktivnu komunikaciju. Znanje se često stiče putem interneta, televizije, muzike, filmova i videoigara, a formalno obrazovanje služi tek kao nadogradnja.

– Zbog velikog broja dobro plaćenih poslova za koje je dovoljan jezik, a ne diploma, studiji engleskog i njemačkog suočavaju se s manjkom studenata. Diploma uglavnom vodi ka profesionalnom prevođenju ili radu u nastavi, što je slabo plaćeno, pa se u budućnosti može očekivati i manjak nastavnika – izjavila je Zinaida Karavdić iz područja humanističih nauka Instituta za jezika UNSA.

Na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci izučavaju se engleski, njemački, ruski, italijanski, kineski, francuski, grčki, slovenački i španski. Fakultet pohađa više od 500 studenata na sva tri ciklusa, a s apsolventima broj prelazi 700.

Organiziran je i besplatan kurs korejskog jezika, a od naredne godine planiran je master program Srpski kao strani jezik. Studijski program sinologije uveden je kao odgovor na rastuće globalne i regionalne potrebe, a u akademskoj 2024/2025. realizirano je više od dvadeset studentskih razmjena.

– Iako smo suočeni s različitim krizama na lokalnom i globalnom tržištu rada, smatramo da poznavanje drugih kultura i više jezika uvijek otvara vrata i proširuje mogućnosti. Uz praktične vještine, znanja iz oblasti humanističkih nauka koja naši studenti stiču predstavljaju trajnu civilizacijsku vrijednost i temelj zdravog društva, koji se održava i njeguje upravo postojanjem fakulteta kao što je naš – naveli su iz Fakulteta.

Zanimljiv je slučaj Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, pri kojem već duži niz godina uspješno djeluje katedra za kineski jezik. 

Humanistika u krizi, jezici bez strategije

Prof. emeritus Muhamed Dželilović, bivši dekan Filozofskog fakulteta UNSA, podsjeća da se kulturna tradicija BiH stoljećima gradila kao susret slavenske, germanske i romanske evropske kulture s arapskom, turskom i perzijskom tradicijom, potom sefardskom i mitteleuropskom. Jezik je, kaže, živ dok prati promjene u životu zajednice.

– Interes za filološke i humanističke studije, međutim, iz godine u godinu opada. Razlozi su demografski, ekonomski i politički, ali i nedostatak jedinstvene strategije razvoja. Obrazovanje je “spušteno” na nivo kantona, RS-a i Distrikta, a ulaganja u jezičke odsjeke su minimalna i često zavise od pomoći stranih ambasada – smatra profesor.

Prema njegovim riječima, ozbiljno poznavanje engleskog i još jednog velikog svjetskog jezika trebalo bi biti kriterij za obavljanje političkih funkcija.

Dželilović upozorava i na globalni trend napuštanja klasičnih humanističkih vrijednosti te postavlja pitanje kako zaustaviti nestajanje malih jezika širom svijeta.

– Učite jezik i što više tih “dijalekata – poručio je profesor, referirajući se na riječi bosanskohercegovačkog književnika Dževada Karahasana, koji je rekao da je na svijetu “ostao samo jedan jezik i hrpa dijalekata”. 

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Ilustracija/Fena)