Istraživanje Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, provedeno na 2.400 djece, uzrasta od drugog do četvrtog razrada, u svim gradovima i općinama TK.

Podaci pokazuju da većina djece u Tuzlanskom kantonu hranu sa visokim glikemijskim indeksom jede svaki dan. Tri od četiri djeteta svaki dan jedu bijeli hljeb, trećina svakodnevno jede slatkiše, a petina čips i grickalice, pokazalo je istraživanje Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, provedeno na 2.400 djece, uzrasta od drugog do četvrtog razrada, u svim gradovima i općinama TK.

– Posebno je zabrinjavajuće što veliki broj djece slatkiše jede navečer, kada je metabolizam najosjetljiviji i šećer se najlakše pretvara u masne naslage. Skoro svako četvrto dijete nikada ne doručkuje, a polovina djece se uopće ne bavi sportom. To je kombinacija koja vodi ka epidemiji dječije pretilosti i ranog dijabetesa – zaključak je nakon provedenog istraživanja.

Visok glikemijski indeks

Krenimo redom. Istraživanje je pokazalo da djeca svakodnevno jedu hranu s vrlo visokim glikemijskim indeksom i to masovno, 74 posto djece svaki dan jede bijeli hljeb. To znači da bukvalno tri od četiri djeteta započinje dan sa velikom dozom šećera u krvi.

Svaki dan slatkiše (čokoladu, bombone) jede 31 posto djece. Dakle svako treće dijete ima dnevni unos čistog šećera.

Čips i grickalice svaki dan jede 20 posto djece, a dodatnih 27 posto to radi tri do pet puta sedmično. To su kalorijske bombe, so i aditivi.

Ovo su obrasci ishrane sa visokim rizikom za dijabetes tipa 2 — a radi se o djeci od sedam do deset godina. Djeca slatkiše jedu u periodima najveće fiziološke osjetljivosti, u školi slatkiše jede 35 posto djece, nakon škole čak 48 posto, navečer 39 posto, a vikendom 55 posto.

– Večernji unos šećera je najopasniji — tijelo ulazi u noć sa visokim glikemijskim opterećenjem, što dovodi do povećanog skladištenja masti, lošijeg sna, smanjene koncentracija sljedećeg dana. Svako drugo dijete jede slatkiše nakon škole ili navečer — baš u periodima kada šećer najbrže ide u masne naslage. Još jedan ogroman problem je to što doručak preskače skoro svako četvrto dijete, a 24 posto djece nikada ne doručkuje – navodi se u istraživanju.

Ipak, djeca koja doručkuju najčešće jedu bijeli hljeb i peciva.

Gazirani sokovi

– To znači da djeca dolaze u školu ili bez energije ili sa brzim šećerom koji sagori za 20 do 40 minuta što dovodi do pada koncentracije, nervoze, umora… Gazirani sokovi su navika u nastajanju. Iako 51 posto kaže da rijetko piju, 21 posto djece pije gazirane sokove tri i više puta sedmično, a devet posto svaki dan – navodi se u istraživanju.

Ova navika se neće, nažalost, smanjiti, samo će rasti. To pokazuju rezultati istraživanja po razredima. U višim razredima trećem i četvrtom, djeca češće jedu peciva, čips, pizzu i hamburgere. Što su stariji djeca jedu lošije. Ako se ne reagira sada, u šestom i sedmom razredu možemo očekivati ozbiljne probleme: pretilost, inzulinsku rezistenciju, loše navike kao standard.

Dodatni problem je manajak sportskih aktivnost. Naime, polovina anketirane djece ništa ne trenira, odnosno 51 posto djece ne bavi se nikakvim sportom.

– Roditelji moraju znati da ovo nije sitna statistika, ovo je alarm. Ako sada ne reagiramo, posljedice ćemo vidjeti vrlo brzo, a rješavati godinama – zaključak je nakon istraživanja Fakulteta za tjelesni odgoj i sport.

(TIP/Izvor: faktor.ba/Autor: J.Bojić/Foto: Ilustracija)