Evropski parlament usvojio je izmjene propisa Evropske unije o postupku azila kako bi se omogućila brža obrada zahtjeva za azil.

Sa 408 glasova za, 184 protiv i 60 suzdržanih, Parlament je podržao stvaranje liste sigurnih zemalja porijekla. Zastupnici Evropskog parlamenta također su odobrili dogovor o uredbi o primjeni koncepta sigurne treće zemlje, sa 396 glasova za, 226 protiv i 30 suzdržanih.

Nova lista sigurnih zemalja porijekla na nivou EU omogućit će ubrzano rješavanje zahtjeva za azil državljana navedenih zemalja – Bangladeša, Kolumbije, Egipta, Kosova, Indije, Maroka i Tunisa. Prema novim pravilima, na pojedinačnom podnosiocu zahtjeva bit će da dokaže da se ova odredba ne bi trebala primjenjivati ​​u njegovom slučaju zbog opravdanog straha od progona ili rizika od ozbiljne štete ako bude vraćen u svoju zemlju.

Zemlje kandidati će se također smatrati sigurnim

Zemlje kandidati za pristup EU također će se smatrati sigurnim zemljama porijekla, osim ako relevantne okolnosti, poput neselektivnog nasilja u kontekstu oružanog sukoba, ako njihovi građani imaju stopu priznavanja azila na nivou Unije veću od 20% ili ekonomske sankcije zbog radnji koje utječu na osnovna prava i slobode, ne ukazuju na suprotno.

Komisija će pratiti situaciju u zemljama na listi i u zemljama kandidatima i reagovati ako se okolnosti promijene. Mogla bi privremeno odlučiti da zemlja nije sigurna ili predložiti njeno trajno uklanjanje sa liste. Države članice će moći odrediti dodatne sigurne zemlje porijekla na nacionalnom nivou.

Koncept sigurne treće zemlje

Zemlje EU-a će moći primijeniti koncept sigurne treće zemlje u odnosu na podnosioca zahtjeva za azil koji nije državljanin određene zemlje – i stoga proglasiti njegov zahtjev neprihvatljivim – kada je ispunjen jedan od tri uslova: postojanje veze između podnosioca zahtjeva i treće zemlje, kao što je prisustvo članova njegove porodice u zemlji, prethodno prisustvo u zemlji podnosioca zahtjeva ili ako postoje jezičke, kulturne ili slične veze; Podnosilac zahtjeva je tranzitirao kroz treću zemlju na putu ka EU i mogao je tamo zatražiti efikasnu zaštitu; postoji sporazum ili aranžman sa trećom zemljom na bilateralnom, multilateralnom ili nivou EU o prijemu tražilaca azila, sa izuzetkom maloljetnika bez pratnje.

Ovi sporazumi koje je EU ili njene države članice zaključila sa trećom zemljom radi primjene koncepta sigurne treće zemlje moraju uključivati ​​odredbu kojom se treća zemlja obavezuje da po meritumu ispita sve zahtjeve za efikasnu zaštitu koje podnesu dotične osobe.

Određivanje treće zemlje kao sigurne i na nivou EU-a i na nacionalnom nivou može se izvršiti uz izuzetke za određene dijelove njene teritorije ili jasno prepoznatljive kategorije osoba. I ova odredba i ubrzani granični postupci za podnosioce zahtjeva čije državljanstvo ima stopu priznavanja azila ispod 20% mogu se primjenjivati ​​prije nego što zakonodavstvo EU-a o azilu stupi na snagu od juna 2026. godine.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Evropski parlament)