Jedan od najpoznatijih portreta u britanskoj historiji, čuveni „Rose“ portret Anne Boleyn iz dvorca Hever, otkrio je iznenađujuću tajnu skrivenu ispod slojeva boje nakon gotovo pet stoljeća. Naučna analiza pokazala je da portret nije samo prikaz nekadašnje engleske kraljice, već pažljivo osmišljena vizuelna poruka – odgovor na zlonamjerne optužbe da je Anne Boleyn bila vještica sa šest prstiju na desnoj ruci, prenosi The Guardian.

Portret, prepoznatljiv po slovu „B“ na ogrlici, francuskoj kapici, prodornim tamnim očima i crvenoj ruži koju Anne drži u desnoj ruci, dugo je smatran simboličnim prikazom jedne od najkontroverznijih žena engleske historije. Međutim, nova istraživanja pokazala su da je umjetnik svjesno izmijenio originalni nacrt kako bi razbio glasine koje su decenijama kružile o Anneinom izgledu i karakteru.

Nauka u službi historije: šta je otkrila analiza portreta

Istraživački tim iz dvorca Hever, Anneinog porodičnog doma u Kentu, proveo je detaljnu naučnu analizu portreta koristeći savremene metode poput dendrohronologije i infracrvene reflektografije. Dendrohronološka analiza, koja se zasniva na proučavanju godova drveta, pokazala je da je hrastova ploča na kojoj je slika naslikana potekla iz perioda oko 1583. godine – tokom vladavine kraljice Elizabete I, Anneine kćerke.

Još značajnije otkriće došlo je zahvaljujući infracrvenoj tehnologiji, koja je otkrila dramatičan podcrtež skriven ispod završnog sloja boje. Ispod Anneine desne ruke pronađen je odbačeni trokutasti oblik, koji stručnjaci tumače kao ključni trenutak u kojem je umjetnik odlučio da odstupi od standardnog dizajna portreta.

Od naslijeđenog obrasca do političke poruke

U 16. stoljeću, dvorski umjetnici su često koristili takozvane „uzorke“ ili „šablone“ – crteže nastale tokom kratkih poziranja, koji su služili kao službeni modeli za izradu kraljevskih portreta. Ti uzorci su se razmjenjivali između radionica kako bi se osigurala dosljednost u prikazima vladara.

Analiza Heverovog „Rose“ portreta pokazuje da je umjetnik u početku koristio tzv. „B“ uzorak, koji se uglavnom fokusirao na Anneinu glavu i ramena. Međutim, u završnoj fazi rada, odlučio je da jasno prikaže njene ruke – i svih pet prstiju – dok u ruci drži crvenu ružu.

Prema kustosima, upravo taj detalj predstavlja svjesno osmišljenu vizuelnu strategiju.

Vizuelni odgovor na optužbe o vještičarenju

Dr. Owen Emmerson, pomoćnik kustosa u dvorcu Hever, objašnjava da je portret imao jasnu političku i simboličku funkciju.

– Jasnim prikazom pet prstiju na svakoj ruci, portret djeluje kao direktan vizuelni odgovor na neprijateljske glasine i kao odbrana Anne Boleyn – a posredno i legitimnosti njene kćerke, kraljice Elizabete I – rekao je Emmerson.

Optužbe da Anne Boleyn ima šest prstiju bile su dio šireg narativa kojim su njeni protivnici nastojali da je prikažu kao vješticu i moralno iskvarenu ženu, čime bi se dodatno dovela u pitanje zakonitost Elizabetinog prava na prijestolje.

Anne Boleyn: od kraljice do pogubljenja

Anne Boleyn je uhapšena 1536. godine i zatvorena u londonskom Toweru pod optužbama za preljubu, incest i izdaju. Iako je sve optužbe negirala, proglašena je krivom i pogubljena odsjecanjem glave. Historija danas uglavnom smatra da su optužbe bile politički motivisane.

Njen stvarni „zločin“ bio je neuspjeh da kralju Henriku VIII podari muškog nasljednika. Henrik je prethodno raskinuo brak s Katarinom Aragonskom kako bi se oženio Anne – odluka koja je dovela do raskida s Rimokatoličkom crkvom i pokrenula englesku reformaciju.

Nakon Anneine smrti, Henrik VIII naredio je da se njen lik i ime uklone iz kraljevskih palača, a smatra se da nijedan portret nastao za njenog života nije sačuvan.

Elizabetina era i obnova majčinog imena

Stručnjaci iz Hevera zaključuju da je „Rose“ portret najraniji naučno datirani panel-portret Anne Boleyn koji danas postoji. Nastao je u periodu kada se Annein lik ponovo razmatrao i reinterpretirao, u vrijeme vladavine Elizabete I – doba snažnih političkih i vjerskih tenzija.

U knjizi The Many Faces of Anne Boleyn iz 2025. godine, historičarka Helene Harrison iznijela je teoriju da su Anneine ruke namjerno istaknute kako bi se suprotstavilo tvrdnjama Nicholasa Sandersa, katoličkog pisca i aktiviste koji je otvoreno osporavao Elizabetinu legitimnost. Sanders je u svojim spisima tvrdio da je Anne imala „šest prstiju na desnoj ruci“.

Nakon što je upoznata s novim naučnim nalazima, Harrison je izjavila da je fascinantno vidjeti kako analiza potvrđuje njenu dugogodišnju hipotezu.

„Politički odgovor u obliku portreta“

Pomoćnica kustosa Kate McCaffrey ističe da je riječ o izuzetno rijetkom primjeru umjetnosti kao političkog oružja.

– Ovo je snažan dokaz vizuelnog odgovora na vrlo konkretan mit o vještičarenju i šest prstiju. Naučna analiza smjestila je ovaj čin u precizan politički trenutak – rekla je McCaffrey.

– To je Elizabetin način da ne samo potvrdi vlastitu legitimnost i porijeklo, već i da rehabilituje ugled svoje majke. Ne možemo sa sigurnošću reći da je Elizabeta lično naručila portret, ali podudarnosti su prevelike da bi bile slučajne – dodala je.

Iza kulisa istraživanja i nova izložba

Dendrohronološku analizu proveo je nezavisni stručnjak Ian Tyers, dok su infracrvenu reflektografiju i analizu materijala izvršili stručnjaci s Instituta Hamilton Kerr pri Univerzitetu u Cambridgeu.

Portret će biti centralni dio predstojeće izložbe u dvorcu Hever pod nazivom „Capturing a Queen: The Image of Anne Boleyn“, koja će istraživati kako je Annein lik stvaran, mijenjan i korišten u političke svrhe.

Savremenici Anne Boleyn nisu bili jedinstveni u procjenama njenog izgleda. Venecijanski ambasador Francesco Sanuto zapisao je da nije bila „među najljepšim ženama na svijetu“, dok je njemački humanist Simon Grynaeus smatrao da je bila „privlačna“.

Kako zaključuje McCaffrey, njena stvarna snaga nije ležala u fizičkoj ljepoti.

– Njena privlačnost bila je u inteligenciji, samopouzdanju i harizmi. Upravo je to osvojilo Henrikovo srce – kaže ona.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Foto: Hever Castle)