Jedna od prvih osoba u Velikoj Britaniji kojoj je ugrađen Neuralink čip kaže da se osjeća čarobno i vjeruje da tehnologija može promijeniti živote ljudi s teškom paralizom.

Sebastian Gomez-Pena, student medicine koji je nakon nesreće ostao paralizovan od vrata naniže, jedan je od sedam učesnika britanskog ispitivanja Neuralink uređaja, kompanije u vlasništvu Elona Muska.

“To je ogroman preokret u životu kada iznenada više ne možete pomjerati nijedan dio svog tijela”, rekao je Gomez-Pena, koji u ispitivanju učestvuje kao volonter.

Neuralink čip sa 1.024 elektrode ugrađen je u njegov mozak tokom petosatne operacije u Univerzitetskoj bolnici u Londonu (UCLH), uz pomoć Neuralinkovog hirurškog robota R1. Ispitivanje je osmišljeno kako bi se procijenila sigurnost i pouzdanost uređaja.

Elektrode su postavljene u regiju mozga koja kontroliše pokrete ruku i ubačene su oko četiri milimetra ispod površine moždanog tkiva. Nervni signali se putem niti deset puta tanjih od ljudske dlake prenose do čipa, koji je smješten u kružni otvor u lobanji.

Podaci sa čipa bežično se šalju na računar, gdje AI softver uči da tumači moždane signale i pretvara Gomez-Penine misli u pokrete kursora na laptopu ili telefonu.

Zahvaljujući tome, on sada može “samo mislima” pomjerati kursor, listati dokumente i koristiti računar jednako brzo kao osoba koja koristi miš ili touchpad. Neurohirurzi uključeni u ispitivanje ocjenjuju nivo kontrole kao zapanjujući.

“Svi u mom položaju pokušavaju pomjeriti neki dio tijela da vide postoji li ikakav oblik oporavka. Sada, kada pomislim da pomjerim ruku, fascinantno je vidjeti da nešto zaista djeluje. Samo pomislite i to se desi”, rekao je on.

Ispitivanje je još u ranoj fazi, a rezultati zasad nisu objavljeni u naučnim časopisima. Do sada je Neuralink čip ugrađen kod 21 osobe u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uglavnom kod pacijenata s teškom paralizom uzrokovanom povredama kičmene moždine, moždanim udarom ili ALS-om.

Cilj Neuralinka je vratiti veću samostalnost osobama s teškim neurološkim invaliditetom. Neki korisnici već su naučili tipkati mislima ili koristiti robotske ruke za hranjenje, dok se paralelna ispitivanja bave mogućnošću povratka govora, a u budućnosti i vida. Implantiranje elektroda dublje u mozak, međutim, i dalje predstavlja veliki tehnički izazov, piše Klix.ba.

(TIP/Foto: Sebastian Gomez-Pena)