Tvrdnje bivšeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića da su američki Bechtel i turska ENKA prije 25 godina nudili izgradnju Koridora 5C ponovo su otvorile pitanje zbog čega Bosna i Hercegovina nikada nije izgradila održiv model ekonomskog razvoja.

Profesor ekonomije Izudin Kešetović, koji je u tom periodu bio i politički aktivan, ima uvid u ekonomske procese od prije 25 do 30 godina.

“Tajkunski model”

Smatra da spomenute kompanije nisu mogle biti strateški partneri zbog ekonomije koja se stvarala.

“Nisu mogli doći jer smo namjeravali stvoriti feudalne odnose, da vlasnici budu određene porodice. To nisu bili menadžeri. Javni sektor je u gubicima zato što ga vode neznalice. Na vrhu piramide je dva-tri posto izrazito bogatih”, ocijenio je u razgovoru za Klix.ba.

Hrvatsku je istakao kao državu koja je morala napustiti model tajkunske ekonomije zbog članstva u Evropskoj uniji, što je značilo, kako je rekao, i procesuiranje Ivice Todorića, nekada prvog čovjeka Agrokora. Pretpostavlja da će se slično dogoditi i u Bosni i Hercegovini, ali “nam ne žele to kazati”.

Privatizacija i propuštena prilika

Govoreći o ekonomskim politikama poslije rata, Kešetović, koji je od 1997. do 2001. bio član Upravnog odbora Agencije za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine, naglasio je da se privatizacija trebala provoditi na državnom nivou, ako se o tome govori s naučnog stanovišta. Malo detaljnije je obrazložio ovaj stav.

“Nismo bili kao ostale socijalističke države jer smo imali elemente tržišne ekonomije. Trebalo je sačuvati sisteme kakav je npr. bio Energoinvest i u sklopu njih uspostaviti novu vlasničku strukturu, tj. korporativni sistem upravljanja. S obzirom na da to nije bilo tako, izgubili smo 30 godina u promjenama, a rezultat toga je da nemamo poslovne sisteme. Nismo bili zreli voditi taj proces”, rekao je.

“U modelu smo siromaštva”

Kešetović je podsjetio da je važnije ono što je sada. Analizirajući trenutno ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini, tvrdi da smo u stanju siromaštva. Naime, kako je konstatirao, nismo u modelu zaduženosti, već smo u modelu siromaštva. Dakle, za njega nije problem u visini duga, već to što se ne stvara nova vrijednost.

“Višak novca je kod stanovništva. Govorim o novcu građana koji se troši neproduktivno. Primjera radi, potrošnja kapitala na stanogradnju je neproduktivna potrošnja. Zašto država emisijom svojih obveznica ne bi omogućila građanima da investiraju svoj novac u javne kapitalne projekte i zarade na tome”, istakao je.

Finansijski kapital, nastavio je, zarobljen je i ide izvan formalne ekonomije, a pritom ne postoje sektorske politike. Shodno tome, pozvao je da se uspostave tokovi novca koji omogućavaju da svi zarađuju, što je moguće i kroz finansiranje javnih kapitalnih projekata emisijom obveznica. Ocijenio je da samo stanogradnja ima profit, ali da se na takvom modelu ne može bazirati ekonomski razvoj.

Prema njegovim riječima, prezaduženi smo na siromaštvo, ali nismo dovoljno zaduženi na produktivne projekte. Jednostavnije rečeno, misli da se novac troši neproduktivno dok se premalo ulaže u projekte koji dugoročno stvaraju vrijednost i ekonomski rast

“Treba nam dodatnog kapitala u iznosu od 10 do 15 milijardi KM, koje se mogu izvući iz finansijskog sektora. Država je ta koja treba odrediti koje projekte podržati i pozvati investitore da investiraju”, dodaje.

Budžeti bez razvoja

Ocijenio je da je ukupan ekonomski učinak vlasti nula, tj. da ne postoji ekonomski rast. Zapravo, naveo je, u stagflaciji smo, što je kombinacija stagnacije i inflacije. Za njega su i budžeti pokazatelj neadekvatne ekonomske politike.

“Budžet ima redistributivnu ulogu, a niko ne govori o njegovoj alokativnoj i stabilizacijskoj ulozi. Šta možete sa 100 miliona KM za kapitalne investicije!? Kada se usvoji budžet, on bi trebao biti programski, razvojni. Ovo što se sada radi nema veze s fiskalnom politikom. Provode se samo novčane transakcije s budžeta, na čemu banke dobro zarađuju”, izjavio je sagovornik Klix.ba.

Također tvrdi da Brčko distrikt nije iskoristio svoj ekonomski potencijal.

“Brčko distrikt ima najveći fiskalni kapacitet po pripadnosti prihoda s računa. No, nije ništa postigao. Mogli su biti integrirajući i najrazvijeniji prostor Bosne i Hercegovine. Imaju budžetske suficite, ali nemaju privredni razvoj”, istakao je.

Mišljenja je da nije realno očekivati da američki kapital dođe u trenutnim okolnostima u zemlji jer, kako je konstatirao, neće prihvatiti naša pravila.

Finansijsko tržište bez institucija

Također se osvrnuo na nerazvijenost finansijskog tržišta Bosne i Hercegovine. Zapitao se zašto se Centralna banka Bosne i Hercegovine nije razvijala izvan okvira obaveznih rezervi.

“Trebala bi biti regulatorna institucija cjelokupnog finansijskog sistema, kao što je to slučaj u Srbiji”, dodaje.

Podsjetio je da su najveći problemi u Komisiji za vrijednosne papire FBiH, a za razvojne banke je kazao da su ništa. Zaključio je da bez promjene institucionalnog okvira, Bosna i Hercegovina neće moći privući ozbiljan strani kapital, bez obzira na političke najave i deklarativnu otvorenost prema investitorima.

(TIP/Izvor: Klix.ba/Foto: Arhiva)