Tek 11% građana BiH ima diplomu. Vlast obesmišljava obrazovanje, diplome se kupuju, a konobarisanje često donosi veće plate nego fakultet.

Tek svaki jedanaesti građanin Bosne i Hercegovine stariji od 25 godina ima završeno visoko obrazovanje, pokazuju dostupni podaci.

Prema informacijama Svjetske banke, BiH se nalazi na samom začelju europske liste kada je riječ o udjelu stanovništva starijeg od 25 godina s fakultetskom diplomom ili završenom višom školom. Taj procenat iznosi svega 11,3 posto, što zemlju svrstava među najlošije rangirane u Europi po ovom kriteriju.

Koliko je taj jaz izražen, potvrđuje poređenje s državama koje prednjače po akademskom obrazovanju stanovništva. U zemljama poput Irske, Luksemburga, Švicarske i skandinavskih država, oko 40 posto građana ima visoku stručnu spremu.

Izabrani funkcioneri šalju loše poruke

Na samom dnu smo i u regionu.

U poređenju sa susjedima, Bosna i Hercegovina znatno zaostaje. Hrvatska je ispred BiH za čak 11 procentnih poena, sa oko 22 posto građana starijih od 25 godina koji imaju fakultet ili višu školu. Srbija bilježi 20 posto, dok je u Crnoj Gori taj udio 19,6 procenata.

Stručnjaci koji se bave analizom visokog obrazovanja u BiH ističu da sve veći broj mladih dolazi do zaključka kako formalni obrazovni uspjeh više nije presudan faktor za napredak. Zbog toga se, umjesto obrazovanja, okreću raznim oblicima snalaženja, ponekad i putem koji nisu dozvoljeni.

U društvu se, kako se navodi, obrazovanje sve manje cijeni, a negativne poruke mladima često dolaze iz političke sfere. U javnosti se nerijetko pojavljuju primjeri u kojima pojedinci dolaze na pozicije direktora, savjetnika ili čak ministara, iako je njihovo akademsko obrazovanje dovedeno u pitanje.

Diploma se kupuje

Jadranka Berić, sociolog, smatra da razlozi ovakvih statističkih pokazatelja nisu jednostavni, već složeni i višestruki, te obuhvataju ekonomsku nestabilnost, odlazak mladih iz zemlje i nedovoljno ulaganje u obrazovni sistem.

“Period društvene tranzicije donio je naglo širenje privatnih fakulteta, što je dovelo do gubitka težine diplome. Dok se na državnim univerzitetima diploma stiče kroz trud, znanje i akademske standarde, u dijelu privatnog sektora pojavila se praksa njene kupovine. To je proizvelo nepovjerenje u instituciju diplome i obezvrijedilo rad državnih fakulteta, koji su u javnosti počeli ispaštati zbog zloupotreba u privatnom obrazovanju. Na taj način, diploma je ostala isti formalni dokument, ali je izgubila dio svoje simboličke i društvene vrijednosti”, ističe Berićeva za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, takvi procesi značajno su uticali na percepciju mladih, koji sve češće prave razliku između same diplome i stvarnog znanja.

“Kada se uspjeh može graditi preko prečica, veza ili novca, javlja se osjećaj da trud nema smisla. Obrazovanje se sve više doživljava kao formalnost, a ne kao ‘ognjište znanja’ koje gradi društvo. U takvom ambijentu, fakulteti gube dio svoje uloge nosilaca razvoja i postaju institucije čiji ugled zavisi od borbe protiv korupcije i zloupotreba”, navodi Berićeva.

Istovremeno, dok se u svijetu mijenjaju načini na koje se znanje stiče i vrednuje, Bosna i Hercegovina se, kako kaže, suočava s izazovom obnove povjerenja u diplome. Rješenje vidi u jasnoj poruci univerziteta da diploma ne predstavlja robu, već potvrdu uloženog rada i stečenog znanja.

“Sa druge strane, kupljena diploma nikada ne može postati znanje. Ona je prazan papir koji urušava ugled fakulteta i univerziteta, a zajednici donosi samo slabost i nazadovanje. Pojedinci koji bez truda i znanja nose titule postaju opasnost, jer ne samo da nisu sposobni da grade društvo, već ga svojim neznanjem i lažnim statusom ruše iznutra. Samo znanje stečeno radom i poštenjem može biti temelj snage i napretka, sve drugo je varka koja uništava budućnost. Ali treba imati na umu i to da ljudi mogu biti uspješni i bez diplome, i mnogi su to već dokazali”, naglašava Berićeva.

Na podatke Svjetske banke osvrnuo se i novinar Elvir Padalović, ističući da oni jasno oslikavaju stanje u Bosni i Hercegovini.

“Umjesto da ulažemo u obrazovanje, da se takmičimo sa svijetom u nauci i istraživanju, mi smo zarobljeni u okvirima dnevne politike koja nam ne da da se pomjerimo naprijed. Upravo ovi podaci uzrok su svih naših problema”, rekao je Padalović za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, značajan broj upisanih studenata ne završi započeto akademsko obrazovanje. Umjesto toga, pronalaze ili traže priliku u različitim poslovima – od privremenih i sezonskih angažmana do stalnog zaposlenja. Za dio mladih rješenje je i rad u ugostiteljstvu, poput konobarisanja, gdje su trenutna primanja često veća od zarada koje bi imali s diplomom, pa čak i nakon višegodišnjeg radnog iskustva u struci.

(TIP/Izvor: Nezavisne novine/Foto: Ilustracija/Twitter)