Odgovorno zaduživanje omogućava nam da istovremeno vraćamo naslijeđeni dug i štitimo standard građana povećanjem penzija, plaća, invalidnina, dječijih dodataka i ključnih socijalnih davanja, kaže Nikšić.

Nermin Nikšić, federalni premijer, nakon usvajanja budžeta Federacije Bosne i Hercegovine na Vladi FBiH, a tek će uslijediti i u Parlamentu FBiH, dao je za Faktor tematski intervju vezan za budžet i planove federalne izvršne vlasti u 2026. godini. 

Vlada FBiH svakodnevno je na udaru kritika o enormnim zaduženjima, no Nikšić tvrdi da su zaduženja planska i da ne postoji bojazan po budžetsku likvidnost. Penzije, minimalna plaća i reforme u oblasti fiskalnih politika su neka od najvažnijih pitanja. 

– Reforme provodimo planski, fazno i uz punu odgovornost prema ukupnom ekonomskom sistemu. Naš strateški cilj je uspostaviti održiv balans između konkurentnosti privrede i zaštite dostojanstva rada, uz strogo uvažavanje realnog fiskalnog kapaciteta Federacije BiH – objašnjava Nikšić politiku rada Vlade na čijem je čelu. 

Koje konkretne ekonomske aktivnosti i reforme Vlada planira u 2026. da bi unaprijedila zapošljavanje i privukla nova ulaganja, uzimajući u obzir i međunarodne preporuke za poboljšanje fiskalne i ekonomske stabilnosti?

– Vlada je na početku svog mandata usvojila program reformi za kompletan mandatni period, gdje smo jasno naveli svoje planove u svim oblastima po prioritetima. Taj dokument smo radili studiozno, i sa jasnim namjerama za njegovo provođenje. Tada smo kritikovani da je on spisak neostvarivih želja. Danas nakon 32 mjeseca i najveći pesimisti priznaju da smo se kao Vlada opredjelili za odlučno provođenje izazovnih reformi koje nije smjela ili nije željela niti jedna prethodna.

Kada je u pitanju zapošljavanje evidentno je da na 5.000 inspekcija imamo 1.200 neprijavljenih radnika što dokazuje da nam je u sivoj zoni iz različitih razloga više od 50 hiljada radnika koje novim zakonskim projektima u okviru fiskalizacije i druge iteracije smanjivanja doprinosa želimo prijaviti u legalni okvir poslovanja.

Zakonskim projektima u sferi pravosuđa i policije kao vlada smo dokazali opredjeljenje u snažnoj borbi protiv protiv korupcije. Inoviramo zakonsku oblast u okviru segmenta trgovine, uvodimo promptno praćenje cijena, poljoprivredu i poticaje malom i srednjem poduzetništvu dižemo na najveći nivo budžetskih izdvajanja ikada, dok segment ekologije konačno sistematizujemo u ključnim oblastima. 

Suštinski, cilj je da dovršetkom procesa usvajanja svih strateških dokumenata kao entitet apsolutno pripremimo institucije za proces EU integracija i pretpristupnih fondova. Na kraju, Vlada je opredjeljena da svojim transparentnim radom, aktivnim razgovorom i slušanjem sindikata  i poslodavaca, te svih drugih društvenih  partnera, inoviranim zakonskim projektima kreiramo konkurentan ambijent za pravno sigurnu, efikasnu i troškovno optimalnu realizaciju investicija u FBiH. Na žalost, dok god imamo agresivni nacionalizam, najave otcjepljenja i brojne druge neostvarive političke idiotarije u javnom prostoru, teško ćemo osigurati ozbiljne strane investicije, jer je jasno da takve traže stabilan i pravni i politički i ekonomski ambijent.

Vlada je najavila rad na nizu fiskalnih zakona, uključujući zakon o fiskalizaciji transakcija kao korak ka borbi protiv sive ekonomije. Kako će ove reforme biti implementirane, i šta građani i privreda mogu konkretno očekivati u narednih 12 mjeseci?

– Fiskalna reforma je u svakoj državi ključni alat za borbu protiv sive ekonomije i jačanje finansijske stabilnosti sistema. U tom kontekstu, Zakon o fiskalizaciji transakcija predstavlja jednu od najvažnijih reformi koje provodimo. Prijedlog zakona već je u parlamentarnoj proceduri i očekujemo njegovo skoro usvajanje, uz jasno predviđen šestomjesečni probni period za prilagodbu svih obveznika. Puna primjena zakona planirana je od druge polovine ove godine.

Implementacija će biti postepena i odgovorna. Posebnu pažnju posvetit ćemo malim obrtnicima, porodičnim biznisima, trgovinama u ruralnim područjima i uslužnim djelatnostima, koji će dobiti jasne smjernice, tehničku podršku i dovoljno vremena za prilagođavanje novom sistemu. Cilj nije represija, već uvođenje reda i jednakih pravila za sve. Niko neće biti prepušten sam sebi.

Nova fiskalizacija uvodi savremen, digitalan i transparentan sistem evidentiranja svih poslovnih transakcija u realnom vremenu. Fiskalni uređaji bit će direktno povezani s Poreznom upravom Federacije BiH, što znači da će svaka transakcija, svaki račun i svaka promjena u poslovanju biti automatski evidentirani. Time se postižu dva ključna cilja: preciznije utvrđivanje PDV-a koji se prikuplja u Federaciji i jasno definisanje poreznih obaveza koje proizlaze iz svake pojedinačne transakcije.

Ovakav sistem onemogućava skrivanje prihoda i uvodi sve poslovne tokove u zakonite okvire, a njegova korist je vrlo konkretna jer više javnih prihoda znači više sredstava za penzije, škole, zdravstvo, lijekove i putnu infrastrukturu. Podsjećam da prema procjenama relevantnih međunarodnih finansisjskih institucija čak 18,6 posto BDP-a u Bosni i Hercegovini otpada na sivu ekonomiju, što nas svrstava među zemlje s najvišim udjelom u regionu i jasno pokazuje koliko je ova reforma neophodna.

Prvi mjerljivi efekti ove reforme očekuju se već u drugoj polovini 2026. godine, a dugoročno, fiskalizacija će biti temelj za pravedniji poreski sistem, stabilnije javne finansije i daljnji ekonomski razvoj Federacije BiH.

Kritike opozicije govore o neodgovornoj politici zaduživanja. Kako odgovarate na takve optužbe i kako planirate osigurati fiskalnu održivost?

– Naravno da ne očekujem pohvale od opozicije. Zato nema potrebe ni da njima posebno odgovaram jer dug koji otplaćujemo svake godine nisu ostavili marsovci nego prethodne vlade u kojima su uredno sjedili predstavnici te iste opozicije. Jedini kojima smo dužni davati odgovore su naši građani. Njima želim jasno poručiti kako  optužbe o neodgovornom zaduživanju ne stoje. Zaduživanje koje provodimo je plansko, vezano za prihodovnu stranu budžeta i usmjereno na očuvanje fiskalne stabilnosti i realizaciju razvojnih politika. U svakoj godini našeg mandata iznos novog zaduženja bio je manji od iznosa otplaćenog duga, a već drugu godinu zaredom budžet završavamo bez rebalansa, što jasno govori o ozbiljnosti i odgovornosti u planiranju.

Budžetska likvidnost je očuvana, sve obaveze se uredno servisiraju, a ukupni dug se drži na sigurnom i održivom nivou u odnosu na snagu ekonomije. U prethodne tri godine vraćen je rekordan iznos duga, a isti trend se nastavlja i u 2026. godini, kada dospijeva rata u iznosu većem od 1,3 milijarde KM obaveza naslijeđenih od ranijih vlada.

Odgovorno zaduživanje omogućava nam da istovremeno vraćamo naslijeđeni dug i štitimo standard građana povećanjem penzija, plaća, invalidnina, dječijih dodataka i ključnih socijalnih davanja. Sredstva iz zaduženja koriste se isključivo planski i transparentno, u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta, i najvećim dijelom su usmjerena na infrastrukturne i razvojne projekte koji imaju dugoročnu vrijednost.

Nažalost mi živimo u zemlji u kojoj se paušalno iznose optužbe bez obzira što činjenice govore suprotno. A činjenice su neumoljive: kada smo preuzeli mandat, ukupni javni dug Federacije i njenih krajnjih korisnika iznosio je 24,9 posto BDP-a, a danas je ispod 20 posto. Sam dug Federacije iznosi svega 7,17 posto BDP-a. To jasno potvrđuje da je ova Vlada ne samo očuvala fiskalnu održivost i stabilnost, već i značajno smanjila dug Federacije BiH.

Vlada je u 2026. odobrila minimalnu plaću od 1.027 KM, što je izazvalo i pozitivne i oštre kritike. Kako ocjenjujete utjecaj ove mjere na realnu ekonomiju i tržište rada?

– Reforme provodimo planski, fazno i uz punu odgovornost prema ukupnom ekonomskom sistemu. Naš strateški cilj je uspostaviti održiv balans između konkurentnosti privrede i zaštite dostojanstva rada, uz strogo uvažavanje realnog fiskalnog kapaciteta Federacije BiH. Upravo takav, odmjeren pristup omogućava donošenje odluka koje su dugoročno stabilne i društveno odgovorne, a ova mjera je rezultat takve politike.

Važno je naglasiti da je nominalno povećanje od 27 KM svjesno definisano kao korektivno, a ne populističko. Nakon prošlogodišnjeg sistemskog iskoraka, kada je minimalna plaća povećana sa 619 na 1.000 KM, ovom odlukom smo se vratili na uredbom propisanu metodologiju usklađivanja. Prema toj metodologiji, rast iznosi 2,7 posto i usaglašen je kroz dijalog na Ekonomsko-socijalnom vijeću, što dodatno potvrđuje njegovu institucionalnu utemeljenost.

Utjecaj povećanja minimalne plaće na realnu ekonomiju je višeslojan. Direktan efekat je jačanje kupovne moći najniže plaćenih radnika, što stvara pozitivan potrošački impuls i vraća dio sredstava u domaći ekonomski ciklus, posebno u sektorima s visokom domaćom dodanom vrijednošću.

Kada je riječ o tržištu rada, očekujemo smanjenje pritiska na odlazak radne snage, jačanje formalnog zapošljavanja i stabilizaciju radnih odnosa. Paralelno s tim, Vlada ostaje posvećena rasterećenju privrede, zbog čega je planiran i drugi krug smanjenja doprinosa, nakon detaljne analize efekata fiskalizacije u realnom vremenu. Time potvrđujemo da politiku plaća posmatramo kao dio šireg, koordiniranog seta fiskalnih i strukturnih mjera, a ne kao izolovanu odluku.

U javnosti se prašina digla i zbog uvećanja plaća izabranim i imenovanim zvaničnicima u FBiH. Zbog čega Vlada FBiH nije do sada Parlamentu predložila izmjene Zakona o plaćama i naknadama u FBiH koje se tiču povećanja osnovice za zaposlene državne službenike, policajce, sudske policajce, zatvorske čuvare i druge. Naime, svaki put se podizanjem osnovice za njih, podiže osnovica i zvaničnicima u FBiH, što dodatno pojačava kritike na vlast, jer javnost smatra da su plaće izabranim zvaničnicima dovoljno visoke?

– Ne bih htio zvučati populistički, ali želim reći kako dijelim mišljenje javnosti i da ovakav način utvrđivanja osnovice kako za plaće tako i za penzije ne smatram fer i opravdanim.

Uostalom tamo gdje se to moglo izbjeći, kao što je bio slučaj prilikom isplate jednokratne pomoći Vlada je izuzela izabrane i imenovane zvaničnike iz toga prava.

Opredjeljen sam i nastojat ću da u narednom periodu na nivou Vlade pokrenemo proces utvrđivanja novih zakonskih rješenja kojim će se odvojiti automatizam koji danas postoji u rastu primanja kroz naslijeđena zakonska rješenja. Nažalost, nisam siguran kako će se oko toga lako postići politički konsenzus. Spadam u red onih koji smatraju kako procentualno-linearno povećanja plaće ili penzije nominalno puno više donosi onima s većom plaćom ili penzijom, te tako samo dodatno povećava razlike između najniže i najviše. 

Ipak, moram napomenuti da ministri u Vladi FBiH imaju najniže plaće u poređenju s regijom, okruženjem, pa čak i nekim kantonalnim ministrima, gradonačelnicima i načelnicima. 

Šta će biti sa boračkim dodatkom? To je tema koja je u protekloj godini bila vrlo aktualna, neka udruženja su predložila da dodatak bude obračunat  po 1,5  KM po svakom mjesecu provedenom u Armiji RBiH, HVO-u i MUP-u, a neki zahtjevaju veći iznos. Znamo da su to ogromna sredstva. Hoće li ovo pitanje ostati samo na nivou razgovora, a implementacija čekati neka druga vremena ili Vlada planira “prelomiti” i donijeti odluku do kraja ovog mandata?

– Vlada je u prošloj godini uspjela napraviti iskorak na zaštiti prava radnika dizanjem minimalne plaće što se odnosilo i na dio boračke populacije. U ovoj godini smo napravili iskorak kad su u pitanju penzioneri što će se također na njih odraziti jer je značajan dio boračke populacije u penziji.

Ta rješenja se direktno odnose i na usklađivanje prava boračke populacije pa smo na Vladi usvojili i proslijedili u parlament izmjene Zakona o osnovnim pravima boraca i članova njihovih porodica, Zakona o nositeljima najvećih ratnih odlikovanja i Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju gdje je predviđeno usklađivanje rasta njihovih primanja s rastom penzija.

Time smo, smatram, pokazali odgovoran odnos prema onima koji su najzaslužniji za opstanak Bosne i Hercegovine.

Uvažavajući aktuelni institucionalni i fiskalni okvir, pitanje boračkog dodatka trenutno se nalazi u zreloj fazi razmatranja, ali još uvijek nije prešlo prag konačnog političkog odlučivanja i operativne implementacije.

Tokom protekle godine Vlada Federacije BiH, putem resornog ministarstva, pokrenula je strukturiran i inkluzivan proces kroz formiranje radne grupe koja je ponudila konkretan model obračuna boračkog dodatka u iznosu od 1,5 KM po mjesecu provedenom u Armiji RBiH, HVO-u i MUP-u. Time je po prvi put pitanje boračkog dodatka prešlo sa općeg narativa u domen mjerljivih parametara i finansijskih projekcija.

Istovremeno, potpuno smo svjesni da dio boračkih udruženja smatra da predloženi iznos ne reflektuje u potpunosti težinu doprinosa i zagovara znatno veći dodatak. Odgovorno upravljanje javnim finansijama nalaže da se svaka odluka mora posmatrati kroz prizmu dugoročne fiskalne održivosti, s obzirom na to da se radi o potencijalnom budžetskom opterećenju od više stotina miliona KM godišnje.

U tom kontekstu, Vlada Federacije BiH ne želi donositi populističke niti ishitrene odluke. Fokus je na balansiranju između socijalne pravde prema borcima i stabilnosti budžeta Federacije, uz jasnu namjeru da se izbjegne scenarij u kojem bi donesena odluka bila kratkoročno politički atraktivna, ali dugoročno neodrživa.

Opredjeljenje Vlade je da, ukoliko se do kraja mandata stvore realni finansijski i politički uvjeti, dođe do institucionalne odluke. Ukoliko ti uvjeti ne budu ispunjeni, proces će biti nastavljen na način koji osigurava kontinuitet, a ne improvizaciju.

Drugim riječima, Vlada Federacije BiH ovu temu tretira kao strateško, a ne dnevno-političko pitanje, sa jasnim ciljem da rješenje, kada bude doneseno, bude provedivo, pravedno i dugoročno održivo.

Kako ocjenjujete saradnju sa kantonalnim vlastima u pogledu ravnomjerne raspodjele budžetskih sredstava lokalnim zajednicama, nakon tvrdnji da su neke općine ostale bez planiranih sredstava (npr. Gradačac)?

– Rekao bih da je saradnja korektna i institucionalna. Raspodjela budžetskih sredstava je zasnovana na jasnim pravilima i unaprijed definisanim kriterijima.

Odgovornost za kvalitet i spremnost projektnih prijedloga leži na lokalnim zajednicama.

I ove godine je Vlada za niže nivoe vlasti kantone, gradove i općine po raznim osnovama izdvojila više od 500 miliona KM. Raspodjela sredstava ni u jednom segmentu nije bila politički motivirana niti zasnovana na stranačkoj pripadnosti. Odluke su donesene isključivo na osnovu kvaliteta projekata, njihove zrelosti i stvarnog značaja za građane i lokalni razvoj. Proces je proveden transparentno, kompletna lista odobrenih projekata je javno dostupna, a odluku o raspodjeli donijela je Vlada FBiH na osnovu prijedloga interresorne radne grupe, čime je osiguran stručan i institucionalan pristup.

Sredstva su usmjeravana u projekte putne i komunalne infrastrukture, izgradnje i rekonstrukcije obrazovnih, sportskih i kulturnih objekata, kao i druge razvojne projekte u nadležnosti lokalnih zajednica, s ciljem ravnomjernog razvoja i mjerljivog poboljšanja kvaliteta života građana širom Federacije BiH.

Socijalna pomoć i penzije ostaju centralna tema. Kakvi su planovi Vlade za 2026. i koje dugoročne strategije podrške starijim građanima planirate?

– Socijalna pomoć i penzije ostaju među apsolutnim prioritetima rada Vlade Federacije BiH i u 2026. godini. Naš cilj je jasan – očuvati stabilnost sistema, ali istovremeno osigurati realan rast primanja za one koji su cijeli život radili ili kojima je podrška države nužna za dostojanstven život.

To se jasno vidi kroz Budžet Federacije BiH za 2026. godinu, koji je snažno socijalno orijentisan. Planirano je povećanje penzija od 17 posto, počevši od januara, nakon usvajanja zakona koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri. Minimalna penzija bi, tim povećanjem, porasla sa 600 na 700 KM, što u praksi znači da će penzioneri s minimalnim primanjima u jednoj godini dobiti iznos koji odgovara vrijednosti 14 sadašnjih penzija za 12 mjeseci. Riječ je o jednom od finansijski najzahtjevnijih zakona na nivou Federacije BiH, za koji smo u Budžetu za 2026. godinu planirali čak 4,3 milijarde KM.

Paralelno s tim, budžet za socijalna davanja povećan je za više od 100 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Samo u okviru resora socijalne zaštite izdvojeno je 333 miliona KM za invalidnine, 336 miliona KM za neratne invalide, 228 miliona KM za porodice s djecom i 59 miliona KM za roditelje-njegovatelje. Gotovo sve naknade u nadležnosti Ministarstva su rasle, a taj trend će se nastaviti i u ovoj godini, jer smo izmijenili osnovice koje su godinama bile fiksirane, te je uspostavljen sistem redovnih usklađivanja.

Konkretni efekti tih mjera već su vidljivi. Povećanjem minimalne plaće, naknada za roditelje-njegovatelje porasla je sa 619 na 1.000 KM, dok je dječiji dodatak povećan sa 117 na 190 KM. Time smo značajno proširili obuhvat korisnika, pa je broj djece koja primaju dječiji dodatak do kraja 2025. godine narastao na gotovo 20.000.

Svjesni smo da je oblast socijalne zaštite u zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona, te kontinuirano radimo na koordinaciji sa kantonalnim ministarstvima kako bismo išli ka ujednačavanju prava i visine naknada. To nije jednostavan proces, jer kantoni nemaju jednake finansijske kapacitete niti iste mogućnosti, ali naš dugoročni cilj je da svaki građanin, bez obzira na mjesto stanovanja, ima jednaka prava. Iako trenutno postoje fragmentirana rješenja i različiti iznosi socijalnih davanja, radimo na njihovom postepenom usklađivanju.

Možete li nam pobliže objasniti šta je planirano kada je u pitanju cestogradnja u Federaciji BiH za ovu godinu?

– Kada je riječ o cestogradnji, 2026. godinu planirali smo kao godinu vidljivih i opipljivih rezultata na terenu. Fokus nije samo na planiranju, već na aktivnim gradilištima, završenim dionicama i mjerljivom unapređenju saobraćajne povezanosti i ukupne funkcionalnosti cestovne infrastrukture u Federaciji BiH.

Takav pristup prati i Budžet za 2026. godinu, u kojem je osigurano 150 miliona KM za izgradnju autocesta, brzih i magistralnih cesta, uz dodatnih 99 miliona KM namijenjenih unapređenju postojeće putne infrastrukture. Ova sredstva omogućavaju kontinuitet započetih projekata, ali i ulazak u realizaciju novih, dugo očekivanih dionica.

U segmentu autocesta, apsolutni prioritet ostaje nastavak i intenziviranje radova na Koridoru Vc, kao najznačajnijem infrastrukturnom projektu u Federaciji BiH. Poseban fokus je na dionicama koje su već u izgradnji ili imaju kompletnu projektnu dokumentaciju, među kojima se izdvajaju Ozimice – Poprikuše, kao i nastavak aktivnosti na tunelu Prenj. Tunel Prenj je tehnički najzahtjevniji, ali i strateški najvažniji objekat na cijelom Koridoru Vc, jer njegovo povezivanje direktno utječe na funkcionalnost sjevera i juga zemlje. Nosilac ovih aktivnosti su JP Autoceste FBiH, uz snažnu finansijsku i tehničku podršku međunarodnih partnera.

Kada je riječ o brzim cestama, 2026. godina je planirana kao prelomna godina za ulazak u punu realizacijsku fazu projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Početak radova na prvim prioritetnim dionicama predstavlja prvi sistemski korak ka rješavanju dugogodišnje saobraćajne izoliranosti Unsko-sanskog kantona, ali i snažan poticaj ekonomskom razvoju, sigurnosti saobraćaja i boljoj povezanosti tog dijela Federacije s ostatkom zemlje.

Paralelno s ovim velikim projektima, značajna sredstva su usmjerena i na modernizaciju i rekonstrukciju magistralnih i regionalnih cesta širom Federacije BiH, s ciljem povećanja sigurnosti učesnika u saobraćaju i poboljšanja svakodnevne mobilnosti građana.

(TIP/Izvor: faktor.ba/Autorica: Mirsada Lingo Demirović/Foto: Vlada FBiH)