Slučaj državljanina Bosne i Hercegovine (41), koji je još početkom 2000-ih trebao biti deportiran iz Njemačke, ponovo je otvorio raspravu o zloupotrebama socijalnog sistema i neučinkovitosti deportacijskih procedura. Iako je odluka o njegovom protjerivanju donesena još 2003. godine, on i danas živi u Njemačkoj, gdje njegova višečlana porodica mjesečno prima gotovo 7.300 eura socijalne pomoći.

Prema dostupnim podacima, ukupni godišnji iznos pomoći koji prima njegova porodica prelazi 87.000 eura, što ih, prema njemačkim statistikama, svrstava u deset posto financijski najimućnijih domaćinstava u zemlji. Istovremeno, riječ je o osobi s dugogodišnjim i ozbiljnim kriminalnim dosjeom.

Deportacija naložena, ali nikad provedena

Muškarac, rođen u Bihaću i državljanin BiH, trebao je biti deportiran iz Kölna još prije više od dvije decenije. Nakon što je 2003. godine nestao, ponovo se pojavio 2007., a sud je 2009. pravosnažno odbio njegovu žalbu na deportaciju. Unatoč tome, protjerivanje nikada nije provedeno.

Jedan od ključnih problema, prema navodima njemačkih vlasti, bio je to što je njegovo porijeklo godinama vođeno kao „nerazjašnjeno“, iako je riječ o državljaninu Bosne i Hercegovine. Grad Köln je naknadno priznao da nikada nije ni pokrenuo postupak izdavanja zamjenskih putnih isprava, koje se koriste upravo u slučajevima kada osoba nema važeće dokumente, a deportacija se mora provesti.

Iz gradske uprave pravdaju se da takve postupke pokreću samo kada su sigurni da će deportacija biti uspješna.

„Obiteljski razlozi“ i osmero djece

Kao dodatni razlog za neprovođenje deportacije navedeni su takozvani obiteljski razlozi, s obzirom na to da muškarac ima osmero djece. No, statistički podaci pokazuju da deportacije u Bosnu i Hercegovinu uglavnom ne nailaze na ozbiljne prepreke. U cijeloj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija zabilježen je samo jedan neuspješan slučaj deportacije u BiH zbog nedostatka dokumenata, navodi Fenix Magazin.

Pozamašan kriminalni dosje

Osim što godinama izbjegava deportaciju, 41-godišnjak je i čest gost njemačkih sudova. Od 2010. godine protiv njega se vodi niz postupaka zbog teških krađa, krivotvorenja dokumenata i različitih prevara. Trenutno ga očekuje novo suđenje zbog prevare s poklon-bonovima u drogerijama.

Ovaj slučaj nije iznimka. Samo u Kölnu postoji sedam porodica s deset ili više članova koje primaju slične, izuzetno visoke iznose socijalne pomoći za azilante. Grad godišnje za tu svrhu izdvaja više od 65 miliona eura, što dodatno pojačava političke i javne pritiske.

Oštre reakcije političara

Slučaj je izazvao burne reakcije u političkim krugovima. Zastupnik CDU-a Gregor Golland oštro je kritizirao gradske vlasti: „Očito nedostaje političke volje da se deportira kriminalac i njegova porodica. Potpuno je neshvatljivo da se nekome godišnje isplaćuje gotovo 90.000 eura socijalne pomoći. To je otvorena pljačka socijalne države“, poručio je Golland.

Kritičan je i Dieter Romann, šef savezne policije Njemačke, koji upozorava na sistemske slabosti: „Ovo je realnost sistema. Iza svake deportacije stoji ogroman administrativni i operativni napor, ali dok god se toliki broj protjerivanja otkazuje u posljednjem trenutku, jaz između onih koji moraju otići i onih koji to zaista učine ostat će ogroman.“

Slučaj državljanina BiH iz Kölna tako je postao simbol šire rasprave o funkcioniranju njemačkog migracijskog i socijalnog sistema, ali i o granicama tolerancije prema onima koji, unatoč sudskim odlukama i kriminalnoj prošlosti, godinama ostaju izvan dosega zakona.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Fenix Magazin/Foto: Screenshot/Kölner Stadt-Anzeiger | Ilustracija)