Muzej u Tuzli osnovan je u novembru 1947. godine odlukom Gradskog narodnog odbora pod nazivom Muzej narodnooslobodilačke borbe. Njegov prvobitni cilj bio je prikupljanje, sistematizacija i prezentacija historijske građe vezane za period Narodnooslobodilačkog rata i revolucije od 1941. do 1945. godine. Ta institucija danas nosi naziv Muzej Istočne Bosne, a kroz desetljeća se razvila u ozbiljnu naučnu i kulturnu oazu.

Njegov prvobitni cilj bio je prikupljanje, sistematizacija i prezentacija historijske građe vezane za period Narodnooslobodilačkog rata i revolucije od 1941. do 1945. godine. Ta institucija danas nosi naziv Muzej Istočne Bosne, a kroz desetljeća se razvila u ozbiljnu naučnu i kulturnu oazu.

Djelatnost Muzeja u početku se odnosila isključivo na područje Tuzle, a već u maju 1950. godine u ovom gradu održana je muzejska konferencija kojoj je prisustvovao i predstavnik tadašnjeg Ministarstva prosvjete. Prva izložba posvećena Narodnooslobodilačkom ratu otvorena je 1948. godine u privremenim prostorijama nekadašnjeg “Omladinskog doma”.

Tokom godina Muzej se razvijao u složenu ustanovu sa pet stručnih odjeljenja: arheološkim, etnološkim, historijskim, prirodnjačkim i umjetničkim. Danas se u fundusu Muzeja Istočne Bosne nalazi oko 30.000 stručno obrađenih eksponata.

Realizovano je više od 150 izložbi, te provedene brojne naučne aktivnosti iz oblasti arheologije, etnologije, historije i prirodnog naslijeđa. Najugroženiji muzejski predmeti konzervirani su u specijalizovanim radionicama u Sarajevu i Beogradu.

Iako je 2025. godina bila izazovna, direktor Muzeja Istočne Bosne Ljubiša Veljković ističe da je programski bila sadržajna i raznovrsna.

– Protekla 2025. godina bila je dinamična i programski bogata, iako ne nužno i najuspješnija. Muzej je uspio realizovati niz značajnih programa, manifestacija i izložbi, čime smo odgovorili na kulturne potrebe publike Tuzlanskog kantona – istakao je Veljković.

Podsjeća da je godina započela nesvakidašnjom dječijom manifestacijom – Polarnim muzejom Djeda Mraza, kojom je Muzej pokazao da može biti prostor mašte, igre i zabave, posebno za najmlađe.

– Muzeji ne moraju biti isključivo mjesta čuvanja i konzervacije baštine. Oni imaju potencijal da budu svestrani i privlačni različitim generacijama. Posebnu pažnju Muzej je posvetio obilježavanju Dana nezavisnosti i Dana državnosti Bosne i Hercegovine, ali i 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Tom prilikom organizovana je višednevna manifestacija s panel-diskusijama i svjedočenjima preživjelih. Željeli smo približiti javnosti istinu onih koji su direktno proživjeli genocid, kako bi se razvilo razumijevanje i empatija – rekao je Veljković.

U okviru programa realizovana je i gostujuća izložba “Izbjeglice” umjetnice Merime Ivković iz Mostara, a za 140 godina Rudnika “Kreka” Muzej je vlastitom produkcijom – performansom ‘Husinski rudar’ učestvovao na manifestaciji obilježavanja te značajne godišnjice Rudnika Kreka. Također, tokom prethodne godine Muzej je zajedno sa Zavodom za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK radio na značajnim arheološkim iskopavanjima u Teočaku, dok je u Brčkom gostovao sa arheološkom izložbom “Prahistorijski kameni artefakti”.

Godinu je obilježilo i značajno arheološko otkriće u Teočaku, gdje su predstavljeni neolitski kameni artefakti. Direktor Muzeja Veljković uputio je apel građanima da se uzdrže od samoinicijativnih iskopavanja.

– Prošle godine imali smo značajno otkriće iz arheologije u Teočaku, imali smo predstavljanje starih kamenih artefakata iz neolita. Neprofesionalna istraživanja često dovode do trajnog uništavanja predmeta. Arheologija mora biti posao struke – upozorio je Veljković.

U Muzeju se nalaze stalne postavke koje su veoma značajne i čiji eksponati datiraju oko pet hiljada godina.

Stalne postavke Muzeja Istočne Bosne obuhvataju period od neolita do savremenog doba, uključujući keltsku, ilirsku, rimsku, slavensku, osmansku, austrougarsku i jugoslovensku epohu. Posebno se ističu numizmatička zbirka, historijska postavka o Drugom svjetskom ratu i ratnim dešavanjima krajem 20. stoljeća, kao i vrijedan umjetnički fundus.

– Sve epohe imaju poseban značaj, to je ono kulturno šarenilo ovog prostora koje nas čini veoma bogatim. Osim toga muzej ima umjetnički fundus sa djelima značajnih umjetnika poput Ismeta Mujezinovića, Dorđa Mihajlovića, Mensura Derviševića, kao i legat Dragiše Trifkovića. Drago nam je da imamo taj legat u muzeju. Sve su epohe koje imaju poseban značaj, to je ono šarenilo koje nas čine kao jedne jako kulturno bogate ljude na ovom prostoru, a i šire. Mnoge države se ne mogu pohvaliti historijskim bogatstvom kakvo mi imamo i to je upravo ono o čemu govore postavke u Muzeju Istočne Bosne – navodi Veljković.

Historijska postavka govori o Drugom svjetskom ratu, ali i dešavanjima u Bosni i Hercegovini krajem 90-tih godina.

– Naravno fokus nam je da dalje razvijamo te segmente, osim toga Muzej ima umjetnički depozant koji posjeduje značajna umjetnička djela, umjetnika Tuzlanskog kantona i šire. Naravno, jedno od najznačajnijih djela jeste slika Ismeta Mujezinovića, prvog akademskog  slikara iz Tuzle Đorđe Mihajlovića, ali isto tako i kompletan legat Dragiše Trifkovića koji je sačinio tuzlanski vremeplov. Drago nam je da imamo taj legat u Muzeju Istočne Bosne. Isto, jako nam je drago da posjedujemo naš prirodnjački odjel što čini naš muzej najkompleksnijim na našem podneblju. Prirodnjačko odjeljenje nudi uvid u floru, faunu, minerale i fosile, uključujući ostatke mamuta i evropskog bizona – istakao je Veljković.

Muzej Istočne Bosne danas djeluje kao matični muzej Tuzlanskog kantona i predstavlja važnu naučnu, kulturnu i obrazovnu instituciju.

– Posjete se iz godine u godinu povećavaju, što pokazuje da Muzej ima pozitivan utjecaj na zajednicu. U teškim vremenima kultura često nije prioritet, ali ne smijemo zaboraviti – kultura je hljeb za dušu – zaključio je Veljković.

(TIP/Izvor: Fena/Autorica: Kadira Šakić/Foto: Fena)