Dok će više od 124.000 radnika u Federaciji dobiti “povišicu” koja ne pokriva ni jednodnevnu kupovinu hljeba i mlijeka, izabranim i imenovanim zvaničnicima se osnovica za plaće povećava i od 600 KM. Sporazumom je utvrđena osnovica u iznosu od 540 KM i bod u iznosu od 1,00, koji će se primjenjivati u skladu sa Zakonom o izvršavanju Budžeta Federacije BiH za 2026. godinu i važećim propisima iz oblasti plaća i naknada.

Minimalna plaća raste po hladnoj formuli, a funkcionerima plaće po toplom dogovoru. Sindikalni lideri pravdaju sistem koji radnike drži na ivici siromaštva, a političku elitu štiti kao ugroženu vrstu, riječima “premijer je jedan i može imati 5.200 KM”. Nije sporan premijer i iznos njegove plaće, sporna je razlika između minimalnih, odnosno prosječnih plaća u FBiH i plaća zvaničnika koji imaju i po tri-četiri puta više od prosjeka. Sporno je što primjera radi, zastupnik koji ne progovara u parlamentu, završi mandat da mu građani nisu ni glas čuli, a ima četiri ili pet puta veću plaću od građanina FBiH. 

Priča o “odgovornosti” zvaničnika, pa samim tim i o “adekvatnoj” plaći za njih zvuči groteskno u zemlji u kojoj se za 1.027 KM preživljava, a ne živi. Dok se povećanje minimalca mjeri u markama, povećanje plaća političara se mjere u stotinama. Ova razlika više nije socijalna – ona je moralna.  

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odobrila je povećanje minimalne plaće za 2026. godinu, za 124.725 radnika. Na mjesečnom nivou ona je veća za skromnih 2,7 posto, te će od 1. januara do 31. decembra 2026. godine iznositi 1.027 KM neto.

Odluka o povećanju donesena je krajem decembra na telefonskoj sjednici Vlade na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, a u skladu s Uredbom o metodologiji iz 2022. godine.

Prema važećoj metodologiji u Federaciji BiH, minimalna plaća se usklađuje jednom godišnje na osnovu formule koja obuhvata 50 posto godišnjeg rasta potrošačkih cijena i 50 posto realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u periodu januar-septembar tekuće godine. Prema posljednjim statističkim podacima, potrošačke cijene u Federaciji BiH porasle su za 3,6 posto, dok je realni rast BDP-a iznosio 1,8 posto.

Socijalni partneri (predstavnici poslodavaca, vlasti i sindikata) su novi iznos formalno usaglasili na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća održanoj 18. decembra 2025. godine.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH, koji su pristali na ovakav način usklađivanja minimalca, kažu kako je povećanje minimalne plaće za 27 KM posljedica nametnute formule za izračun.

I dok sindikalci tvrde da je obračun minimalnih plaća “po formuli” nekima nisu problem pretjerano visoke plaće izabranih finkcionera.

Zaposleni u institucijama Federacije BiH, kao i izabrani zvaničnici u ovom entitetu ove godine će imati veću osnovicu za plaće za 12,5 posto. 

Ovo su premijer Federacije Nermin Nikšić, ministar finansija Toni Kraljević i Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata radnika BiH, potpisali u posljednjoj sedmici prošle godine.

Tako će blizu 6.900 radnika u javnom sektoru u FBiH, a među njima su policajaci, sudski policajci, zatvorski stražari, ali i svi zaposlenici u institucijama FBiH, kao i izabrani i imenovani zvaničnici imati osnovicu za obračuna plaća 540 KM, umjesto dosadašnjih 480 KM.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata radnika BiH, za Faktor ističe da je povećanje osnovice za zaposlene u institucijama Federacije BiH vema važno, jer će konačno veće plaće dobiti 1.200 policajaca, 800 sudskih policajaca, 1.000 zatvorskih čuvara, te više od 1.100 državnih službenika.

Radnici koji nisu sindikalno organizirani prepušteni sami sebi

Ističe da će kolektivnim ugovorom biti regulisane minimalne plaće i svi dodaci u Federaciji BiH, a na pitanje šta je sa privatnim sektorom i radnicima koji nisu dio sindikata, Kurtović ističe da će to poslodavci rješavati.

– Evo imate Bingo, oni svojim radnicima daju pomoć svake godine, a poslodavci iz privatnog sektora su nam rekli da njih ne interesuje minimalna plaća jer njihovi radnici su plaćeni iznad minimalca – tvrdi Kurtović.

Ono što je sigurno, radnici koji su organizirani u sindikatima svoja prava će rješavati kroz kolektivni ugovor, a oni radnici koji rade u privatnom sektoru, a nisu sindikalno organizovani, morat će svoja prava sami tražiti.

(TIP/Izvor: faktor.ba/Foto: Arhiva)