Vijesti o zračnim udarima u Venecueli ponovo su u fokus stavile dugogodišnji i složen odnos između Sjedinjene Američke Države i ove južnoameričke države.

Iako se informacije u ovakvim situacijama često pojavljuju prije zvaničnih potvrda, jasno je da tenzije između Washingtona i Caracasa nisu novost, već kulminacija višedecenijskog političkog, ekonomskog i geopolitičkog sukoba.

Kako je sve počelo?

Korijeni sukoba sežu još u krajem 1990-ih, dolaskom Huga Cháveza na vlast, kada Venecuela kreće putem:

• snažnog državnog intervencionizma
• nacionalizacije ključnih sektora, posebno nafte
• otvoreno antiameričke vanjske politike

SAD su Venecuelu decenijama posmatrale kao strateški važnu zemlju zbog ogromnih rezervi nafte, najvećih potvrđenih na svijetu.

Nafta – srž problema

Venecuela posjeduje najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, ali je pod vlašću Cháveza i kasnije Nicolása Madura doživjela kolaps proizvodnje zbog lošeg upravljanja, sankcija, odlaska stranih kompanija i urušene infrastrukture.

SAD su uvele oštre sankcije venecuelanskom naftnom sektoru, pokušavajući ekonomski slomiti vlast u Caracasu i potaknuti političke promjene.

Optužbe za trgovinu drogom i kriminalni aspekt sukoba

Sukob između Sjedinjene Američke Države i Venecuela posljednjih godina dobio je i ozbiljnu sigurnosno-pravosudnu dimenziju, nakon što su američke vlasti podigle optužnice protiv visokih zvaničnika u Caracasu, uključujući i predsjednika Nicolás Maduro.

Washington već godinama tvrdi da je dio venecuelanskog državnog aparata povezan s međunarodnim narkokartelima, optužujući Madurov režim da je omogućio krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike prema Sjevernoj Americi i Evropi. Američke agencije tvrde da je Venecuela postala ključna tranzitna ruta za drogu, posebno zbog slabe kontrole granica i političke zaštite kriminalnih mreža.

Maduro i venecuelanske vlasti ove optužbe oštro odbacuju, tvrdeći da je riječ o politički motivisanim optužbama kojima se pokušava delegitimizirati vlast u Caracasu i opravdati pritisak, sankcije i eventualne vojne mjere.

Ovaj aspekt dodatno komplikuje odnose, jer sukob više nije samo pitanje ideologije, izbora i sankcija, već se predstavlja kao borba protiv organizovanog kriminala, što Washington koristi kao argument za pojačane sigurnosne aktivnosti u regionu.

Politička borba i sankcije

Washington ne priznaje legitimnost izbora na kojima je Maduro ostao na vlasti, dok je godinama podržavao opozicione figure kao alternativu vlasti.

Sankcije su uključivale:

• zabranu izvoza nafte
• zamrzavanje državnih sredstava
• finansijska ograničenja
• diplomatsku izolaciju

Iako su sankcije formalno usmjerene protiv režima, najveći teret snijelo je stanovništvo, što je izazvalo jednu od najvećih migracijskih kriza u Latinskoj Americi.

Zašto tenzije rastu upravo sada?

Postoji nekoliko ključnih razloga:

Globalna energetska kriza

Rat u Ukrajini i poremećaji na tržištu energije ponovo su učinili venecuelansku naftu geopolitički relevantnom.

Regionalna nestabilnost

Venecuela ima otvorene teritorijalne sporove i napete odnose sa susjedima, što dodatno komplikuje sigurnosnu sliku.

Velike sile u pozadini

Venecuela ima bliske veze s Rusija, Kina i Iran, što je čini dijelom šireg globalnog nadmetanja.

U tom kontekstu, svako jačanje vojnog pritiska dobija šire značenje od bilateralnog sukoba.

Da li je vojna eskalacija realna?

Direktni vojni sukob velikih razmjera smatra se malo vjerovatnim, ali su realni:

• ograničene vojne operacije
• ciljani udari
• demonstracije sile
• pojačani pritisci i prijetnje

Takvi potezi često imaju političku i psihološku svrhu, a ne cilj potpune promjene režima silom.

Šta bi to značilo za svijet?

Svaka ozbiljnija eskalacija u Venecueli imala bi posljedice po cijene nafte, stabilnost Latinske Amerike, migracione tokove i odnose velikih sila.

Zbog toga međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj situacije, dok se diplomatski kanali i dalje smatraju ključnim alatom.

Zaključak: Eskalacija dugotrajne krize

Sukob između SAD-a i Venecuele nije iznenadna kriza, već dugotrajan proces u kojem se prepliću nafta, ideologija, sankcije i globalna geopolitika.

Aktuelne vijesti o vojnim aktivnostima treba posmatrati u tom širem kontekstu – kao dio kontinuiranog pritiska i nadmetanja, a ne nužno kao početak otvorenog rata.

(TIP/Izvor: Biznisinfo.ba/Autorica: Danijela Sinanović/Foto: Ilustracija)