U Bosni i Hercegovini postoji Plavi telefon koji služi za pomoć djeci i mladima kojima treba psihološka pomoć u raznim situacijama. 

Kako navode, Plavi telefon je mjesto kome možeš da se obratiš kada imaš neki problem i kada imaš potrebu da pričaš o tome kako se osjećaš i šta te muči. Osobe sa kojima ćeš razgovarati će te saslušati i biti tu za tebe te zajedno sa tobom pokušati pronaći rješenje koje je u tvom najboljem interesu.

Na početku svog rada, savjetnici Plavog telefona su ovim putem pružali psihološku podršku djeci samo u slučajevima nasilja i zlostavljanja. Ali vremenom djeca su liniju prepoznala kao sigurno mjesto gdje mogu dobiti pomoć i podršku i razgovarati o različitim temama koje su im važne, te je proširen fokus sa kriznih situacija i na druge probleme za koje su djeci potrebni podrška i savjeti.

U kojim situacijama mladi najčešće zovu

Koordinatorica rada Plavog telefona Maja Kovačević kaže da je broj poziva u 2025. godini i broj razgovora s tinejdžerima i prijava sumnji na nasilje približno isti kao i prethodne godine, ali i dalje bilježe veliki broj poziva. 

Plavi telefon je savjetodavna linija koja se bavi pružanjem psihološke pomoći i podrške djeci i mladima. To je sigurno mjesto gdje djeca i mladi mogu da se obrate kada imaju neki problem i kada osjećaju potrebu da pričaju o tome kako se osjećaju i šta proživljavaju.

Usluga je anonimna i besplatna za sve pozive mobilne i fiksne telefonije u Bosni i Hercegovini, a djeca i mladi mogu da se obrate putem telefona ili elektronskog savjetovanja. Elektronsko savjetovanje podrazumijeva dopisivanje sa savjetnicima putem chat aplikacije koja se nalazi na sajtu plavitelefon.ba, e-mail – plavitelefonchat@gmail.com ili društvenih mreža, Facebook i Instagram.

– Na liniji su trenutno angažovana dva psihologa / savjetnika sa dugogodišnjim iskustvom rada te specijalizovanim znanjima za pružanje psihosocijalne podrške i zaštite putem telefona i dopisivanja. Mi smatramo da nijedan problem nije mali ili nevažan i ukoliko osoba želi o njemu da razgovara, mi ćemo joj rado pomoći. Savjetnici Plavog telefona će je saslušati i razgovarati sa njom kako bi što bolje razumjeli problem koji ima. Neće je kritikovati niti osuđivati. Želimo da se osjeća slobodno i sigurno da sa nama podijeli ono s čime se suočava.

Najčešći razlozi zbog kojih se djeca, mladi i roditelji obraćaju za pomoć i podršku jesu mentalno zdravlje, nasilje i zlostavljanje, problemi sa prijateljima, problemi sa porodicom i nerazumijevanje od  roditelja, izazovi koji se odnose na sazrijevanje i pubertet, seksualne odnose, starateljstvo, prakse vaspitanja.

U prosjeku, na dnevnom nivou ostvarimo 30-ak razgovora s djecom i mladima putem savjetodavne linije. Ti razgovori obuhvataju različite tema, ali se i dalje bilježi veliki broj javljanja djece i mladih koji se suočavaju s poteškoćama u oblasti mentalnog zdravlja.

Anksioznost, strah, emocionalne krize, nisko samopouzdanje, kao i suicidalne misli i samopovređivanje, ostaju među najčešćim razlozima zbog kojih nam se obraćaju, što ukazuje na to da potreba za psihološkom podrškom ne opada – kaže Kovačević. 

Koja pitanja mladi najčešće postavljaju

Djeca i mladi uzrasta od 13 do 17 godina predstavljaju grupu koja se najčešće obraća za pomoć i podršku, a u više od 60 posto slučajeva riječ je o djevojčicama i djevojkama koje traže savjetodavnu pomoć. Razlozi zbog kojih se javljaju najčešće su povezani s izazovima u oblasti mentalnog zdravlja, poput straha i anksioznosti, niskog samopouzdanja, poteškoća u prepoznavanju i izražavanju emocija, kao i samopovređivanja i suicidalnih misli.

– Kao i prethodnih godina, u završnom dijelu godine, posebno tokom oktobra i novembra, bilježi se porast broja razgovora na temu suicidalnih ideja i razmišljanja. U tom periodu savjetnici Plavog telefona na sedmičnom nivou imaju i do sedam ili osam razgovora ove vrste, dok je u ranijim mjesecima taj broj znatno manji.

Pored tema koje se odnose na mentalno zdravlje, djeca i mladi se često javljaju i zbog različitih oblika nasilja i zlostavljanja. Najčešće se radi o nasilju u porodici, kako emocionalnom, tako i fizičkom, pri čemu su roditelji, majka, otac ili oba roditelja, najčešće osobe koje vrše nasilje. Također, prisutni su i slučajevi vršnjačkog nasilja, kao i seksualnog uznemiravanja i nasilja putem interneta, što dodatno utječe na osjećaj nesigurnosti kod djece i mladih – kaže Maja Kovačević.

Plavi telefon je 2013. godine pokrenulo Udruženje “Nova generacija” i do danas je linija primila 71.200 poziva i više od 10.000 upita putem elektronskog savjetovanja.

Putem Plavog telefona nadležnim institucijama upućeno više od 320 anonimnih prijava sumnji na nasilje nad djecom i odraslim osobama.

U periodu od januara do novembra 2025. godine savjetnici Plavog telefona odgovorili su na 5.300 upita putem telefona i chata, dok je nadležnim institucijama proslijeđeno 60 prijava sumnji na nasilje.

Zaljubljivanje, partnerski odnosi, pritisak škole i nerazumijevanje roditelja

Značajan broj djece i mladih obraća se i zbog tema u vezi s partnerskim odnosima. Najčešće žele razgovarati o tome kako prići osobi koja im se dopada, kako započeti ili održati vezu, ili na koji način unaprijediti odnos s partnerom ili partnericom. U tim razgovorima često se dotiču pitanja komunikacije, nesigurnosti, ljubomore, granica u odnosima i emocionalne podrške, što ukazuje na potrebu za sigurnim prostorom u kojem mogu otvoreno govoriti o svojim osjećajima i dilemama.

– Također, djeca i mladi se sve češće javljaju i zbog školskih problema, kao i pritisaka i očekivanja u vezi sa školom. Ovi pritisci uključuju strah od neuspjeha, loše ocjene, preopterećenost školskim obavezama, pritisak roditelja i nastavnika, ali i vlastita očekivanja da budu uspješni. Kod mnogih mladih osoba školski zahtjevi dovode do osjećaja anksioznosti, iscrpljenosti i gubitka motivacije, a nerijetko utječu i na njihovo samopouzdanje i mentalno zdravlje. Djeca često navode da nemaju s kim razgovarati o tim problemima ili da se njihovi školski izazovi ne shvataju dovoljno ozbiljno.

Osim navedenog, značajan broj razgovora odnosi se i na poteškoće u porodičnim odnosima, naročito na probleme u komunikaciji s roditeljima. Djeca i mladi navode da ne nailaze na razumijevanje i podršku, da ne znaju kako započeti razgovor s roditeljima o temama koje su im važne, te da se njihovi problemi često umanjuju ili ne prepoznaju kao ozbiljni. Nerijetko ističu da im se poručuje kako su “još djeca” i da “ne mogu imati ozbiljne probleme”, zbog čega se ne prepoznaje potreba za pravovremenim traženjem stručne pomoći u oblasti mentalnog zdravlja. Ovakve okolnosti dodatno otežavaju blagovremeno traženje pomoći i mogu doprinijeti pogoršanju postojećih teškoća – kaže Kovačević. 

Radno vrijeme od 9 do 17 nam nije dovoljno, djeca najčešće zovu tokom noći

Iskustvo pokazuje da postoji potreba za produženjem radnog vremena savjetodavne linije. Tokom perioda kada linija nije aktivna, bilježimo značajan broj propuštenih poziva, što ukazuje na to da se djeca i mladi za pomoć ne javljaju isključivo u okviru postojećeg radnog vremena, već u trenucima kada su im podrška i razgovor najpotrebniji.

– Osim objektivnih pokazatelja, kao što su propušteni pozivi, i sama djeca i mladi u razgovorima jasno iskazuju potrebu da imaju dostupno, sigurno i povjerljivo mjesto kojem se mogu obratiti u bilo koje doba dana i noći. Mnogi od njih navode da se strahovi i krize najčešće javljaju u večernjim satima, kada su sami sa svojim mislima i kada podrška iz okruženja izostaje. U tim trenucima dostupnost stručne osobe može imati presudnu ulogu u smanjenju rizika i pružanju osjećaja sigurnosti.

Produženje radnog vremena, a posebno osiguravanje kontinuirane dostupnosti, omogućilo bi djeci i mladima da pomoć dobiju onda kada im je zaista potrebna, a ne da čekaju naredni dan ili da odustanu od javljanja. Time bi se značajno unaprijedila preventivna uloga savjetodavne linije, smanjio broj neodgovorenih poziva i poslala jasna poruka djeci i mladima da nisu sami i da u svakom trenutku postoji neko kome se mogu obratiti za podršku, razumijevanje i pomoć – kaže Kovačević. 

ChatGPT upućuje djecu na Plavi telefon

– U posljednjih nekoliko mjeseci primjećujemo da sve veći broj djece i mladih tokom razgovora navodi da su do informacija o Plavom telefonu došli putem različitih online alata i pretraga, uključujući i chat servise, koje koriste za traženje savjeta i informacija. U tom kontekstu, dio djece i mladih ističe da ih je upravo ChatGPT uputio da se obrate Plavom telefonu.

Ipak, važno je naglasiti da djeca i mladi ne zovu samo zato što su upućeni na liniju, već zato što imaju stvarnu potrebu za razgovorom, podrškom i razumijevanjem. Činjenica da se obraćaju nakon online pretrage pokazuje da najčešće već prolaze kroz određene poteškoće, naročito u oblasti mentalnog zdravlja i da traže sigurno i povjerljivo mjesto gdje mogu razgovarati s osobom, a ne samo dobiti automatizovani odgovor – zaključuje za Faktor koordinatorica Plavog telefona Maja Kovačević.

Da je Plavi telefon itekako potreban, da bi trebao raditi 0-24 sata, te ono što je i najvažnije, da djeca imaju povjerenja u njega, pokazuju i podaci.

Naime, u toku 2025. godine, nije odgovoreno na više od 2.900 poziva koji su nastali nakon završetka radnog vremena Plavog telefona. Podaci pokazuju da najveći broj propuštenih poziva nastaje u periodu od 17 do 20 sati radnim danima te subotom kada je u pitanju vikend.

Također, podaci koji su nam dostupni ukazuju i na to da je u periodu od 2022. do 2024. godine nije odgovoreno na više od 12.000 poziva koji nastanu nakon radnog vremena.

No da ni Plavi telefon radio 0-24 i imao dežure, potrebna su sredstva i finansiranje.

Do nekih boljih vremena, hvala ovim divnim ljudima, koji pomažu djeci, saslušaju ih kada niko neće i pokazuju im da nisu sami. 

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Autorica: Aida Tukar/Foto: UNICEF)