Dok stanovništvo stari, a državne blagajne su pod sve većim pritiskom, primanja penzionera drastično se razlikuju od zemlje do zemlje. Postavlja se pitanje – ko je u najboljem položaju u svojim zlatnim godinama, piše Euronews.

Penzije su ključan izvor prihoda za starije Europljane, čineći otprilike dvije trećine njihovih ukupnih primanja.

Ipak, osobe starije od 65 godina u 28 europskih zemalja u prosjeku primaju tek 86% prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva. Prema podacima OECD-a, taj omjer u baltičkim državama pada ispod 70%, a u ekonomski snažnim zemljama poput Belgije, Danske i Švicarske ispod 80%.

Hrvatska pri dnu ljestvice

Prema najnovijim dostupnim podacima Eurostata za 2023. godinu, prosječna bruto godišnja starosna penzija u Europskoj uniji iznosila je 17.321 euro, odnosno 1.443 eura mjesečno. Međutim, razlike su goleme. Na razini cijele Europe, prosječne godišnje penzije kreću se od samo 3.377 eura u Turskoj do impresivnih 38.031 eura na Islandu. Unutar EU, raspon seže od 4.479 eura u Bugarskoj do 34.413 eura u Luksemburgu.

Hrvatska se nalazi na dnu ljestvice, u skupini zemalja gdje je prosječna penzija niža od 8.000 eura godišnje. U tom su društvu i Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Slovačka, Rumunjska, Litva, Mađarska i Latvija. S druge strane, četiri najveća gospodarstva EU-a – Italija, Španjolska, Francuska i Njemačka – nalaze se nešto iznad prosjeka Unije, kao i svih pet nordijskih zemalja.

Zašto se podaci Eurostata razlikuju od podataka HZMO-a? Glavni razlog je metodologija: Eurostat koristi bruto iznose (ukupni trošak sistema) i u izračun uključuje sve kategorije penzionra, uključujući i one s vrlo kratkim stažom ili inostranim dijelovima penzija. To objašnjava zašto je europski prikaz prosjeka od oko 400 eura mjesečno niži od neto iznosa koji se u javnosti obično komunicira kao hrvatski prosjek, a to je između 600 i 700 eura.

Stručnjaci upozoravaju da su niske penzije često posljedica općeg siromaštva u nekim zemljama.

“Neke su zemlje EU-a jednostavno siromašnije od drugih i zahtijevaju od obitelji da subvencioniraju penzione prihode starijih rođaka i pomažu im”, pojasnio je za Euronews Business Noel Whiteside, gostujući profesor na Sveučilištu Oxford.

Različiti sistemi otežavaju usporedbu

Izravne usporedbe mogu biti varljive zbog fundamentalnih razlika u penzionim sistemima. “Teško je uspoređivati zbog različitih penzionih sistema”, ističe Philippe Seidel Leroy, voditelj politike u AGE Platform Europe.

On navodi primjere Njemačke, Španjolske, Francuske i Belgije, koje se oslanjaju na državne penzije po principu ‘pay-as-you-go’, dok su profesionalni penzioni fondovi manje zastupljeni. “Njihova penziona potrošnja bit će visoka po glavi stanovnika, jer najveći udio prihoda penzionera dolazi iz tih zakonskih shema”, dodao je.

Kupovna moć mijenja poredak

Kada se u obzir uzmu troškovi života, odnosno standard kupovne moći (PPS), razlike postaju znatno manje. Jedna PPS jedinica omogućuje kupovinu iste količine dobara i usluga u svakoj zemlji. Mjereno u PPS-u, penzije se kreću od 6.658 u Bosni i Hercegovini do 22.187 u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže penzije pada s više od deset na samo 3,3 puta.

Profesor Whiteside napominje da u zemljama bivšeg Istočnog bloka preostale povlastice za penzionere, poput besplatne zdravstvene skrbi, prijevoza i subvencioniranog stanovanja, dodatno povećavaju njihovu kupovnu moć.

Prilagodba za kupovnu moć dramatično mijenja poredak nekih zemalja. Španjolska skače s 13. na 4. mjesto, a Turska s posljednjeg, 34. mjesta, na 25. S druge strane, Švicarska pada s 5. na 15. mjesto, a Slovačka s 27. na 33. mjesto.

Ipak, ni PPS ne daje potpunu sliku. “Razlike [u PPS-u] ne nestaju. To je zato što životni standard u kasnijoj dobi ovisi o više od penzionih transfera. Troškovi stanovanja, pristup zdravstvenoj skrbi i mogućnosti za starije radnike – sve to igra ulogu”, rekao je Sinclair.

U Europskoj uniji penzije u prosjeku iznose oko tri petine plaće pred kraj radnog vijeka, no u mnogim zemljama taj omjer pada ispod 50%, što penzionerima otežava održavanje pristojnog životnog standarda i čini siromaštvo u starijoj dobi značajnim društvenim problemom, piše Index.hr.

(TIP/Foto: Eurostat)