Bosna i Hercegovina se suočava sa dvostrukim izazovom – prilagođavanjem evropskim klimatskim regulativama kroz uvođenje mehanizma CBAM i realizacijom strateških energetskih projekata poput Južne plinske interkonekcije.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić u intervjuu za Fenu govorio je tome kako se domaće kompanije pripremaju za ove promjene i kakva je budućnost naših industrijskih kapaciteta.

Lakić je rekao da Bosnu i Hercegovinu od 1. januara očekuju veliki izazovi zbog uvođenja CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism, karbonska taksa), naglašavajući da bi to mogao biti jedan od najvećih udaraca na domaću industriju.

– Nažalost, ponovo smo došli u situaciju da pred kraj nekog roka pokušavamo spasiti situaciju. Bitno je da je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u parlamentarnom postupku 0i mislim da tu ima dovoljno stručnosti i političke volje da se on završi do kraja godine čime se stvaraju predpostavke za formiranje berze električne energije – naveo je Lakić.

Međutim, prema njegovim riječima, zabrinjava činjenica da Vlada Republike Srpske još nije usvojila mapu puta, dok je Federacija BiH tu svoju obavezu završila. Lakić je podsjetio da BiH još nema državni zakon o klimi i energiji, što je također jedan od preduslova za prilagođavanje evropskim regulativama.

– Iskreno se nadam da će i to vrlo brzo biti delegirano. Teoretski imamo šansu da završimo do kraja godine, ali nisam siguran da postoji politička volja – dodao je Lakić.

Ministar je ocijenio da je jedan broj kompanija u industriji spreman na promjene kada je riječ o karbonskoj taksi, ali da značajan broj još nije.

– Ipak, nadam se da neće biti toliko pogubne štete po našu industriju u 2026. godini i da ćemo ipak uspjeti na neki način da prolongiramo primjenu karbonske takse usvajajući sve ono što su neophodni preduslovi sa strane Bosne i Hercegovine. Narednih dana u Beču će biti održan važan sastanak u sjedištu Energetske zajednice, gdje će BiH razmijeniti iskustva sa drugim državama regiona. Biće nam dobro čuti šta su to druge države uradile, na koji način su se pripremile i da li su one ispoštovale obaveze – rekao je Lakić.

Ministar se osvrnuo i na projekat Južne plinske interkonekcije i incijativu američkih partnera, ističući da je dogovor o koncesiji ogroman iskorak.

– Mislim da je za Federaciju BiH izuzetno bitno što je došlo do dogovora na ovaj način, da putem dodjele koncesije američkom investitoru omogućimo izgradnju Južne interkonekcije. To je po meni jedan od najbržih načina implementacije ovoga projekta i smatram da smo napravili ogroman iskorak kada je implementacija gasne infrastrukture u pitanju – rekao je Lakić.

Dodao je da su trenutno u fazi kompletne razrade ovoga modela i da će vrlo brzo ponuditi hodogram aktivnosti implementacije tog gasovoda u Federaciji BiH. 

– Ono što je vrlo bitno jeste da smo sami sebi dali zadatak da se kompletna Južna interkonekcija završi i pusti u pogon do kraja 2027. godine, što znači prije nego što nastupe sankcije i zabrana uvoza ruskog gasa u BiH. To nam je optimalni rok koji smo stavili sebi u termin plan da do tog datuma mora biti sve završeno – naveo je Lakić.

Dodao da se trenutno razrađuje pravni okvir za implementaciju tog modela infrastrukture i da će vjerovatno biti potrebne izmjene zakona.

– Vrlo brzo ćemo izaći u javnost i reći šta je to što se mora mijenjati. Mogu reći da se vrlo intenzivno radi, da postoje tri tima – od najvećeg političkog nivoa do operativnog tima u Ministarstvu – rekao je Lakić.

Sumirajući rezultate na kraju godine Lakić je rekao da je resor energije, rudarstva i industrije nastavio zamah iz prethodnih godina, usmjeravajući aktivnosti ka daljnjem razvoju i modernizaciji sektora. Urađeno je dosta toga, kako je rekao, ali svakako preostaje još mnogo posla za budućnost.

Kada je riječ o energiji, Lakić je podsjetio da u tom sektoru djeluje pet ključnih preduzeća – dvije elektroprivrede, BH-Gas, Energoinvest i Operator-Terminali Federacije. Elektroprivrede su, kako je naveo, poslovale negativno zbog loše hidrologije i stanja u rudnicima, a Energoinvest je, dolaskom nove uprave, sanirao gubitke i očekuje se da u 2026. godini ostvari finansijsku dobit. Lakić je podsjetio da je Operator-Terminali Federacije nakon 30 godina pustio voz nafte u terminale u Blažuju, a planira otvaranje novih terminala u Bihaću, Živinicama i Mostaru. BH Gas je u 2025. godini, prema njegovim riječima, započeo dvije značajne gasne interkonekcije – Zapadnu i Sjevernu, dok Južna interkonekcija dobija novi tok u aktuelnim okolnostima.

Govoreći o pravednoj tranziciji, ministar Lakić je naglasio da se radi o postepenom procesu zatvaranja rudnika uglja i prelaska na obnovljive izvore energije.

– To je ono što je ovo ministarstvo hrabrim odlukama već započelo. O tome svjedoči i primjer donošenja odluke o zatvaranju rudnika Zenica, čime je poslana jasna poruka o budućem pravcu razvoja i taj proces je u toku. Uz to, osigurana su sredstva Svjetske banke u vrijednosti od 80 miliona eura za projekat pravedne tranzicije, koja bi trebala biti operativna u 2026. godini – istakao je Lakić.

Iz tih sredstava, kako je dodao, zbrinut će radnike u rudniku Zenica, ali isto tako na dva druga rudnika u Banovićima i u Kreki u Tuzli podignuti fotonaponske elektrane.

– Na taj način jedan rudnik zatvaramo kada je ugalj u pitanju, a na površinama druga dva rudnika podižemo projekte iz obnovljivih izvora energije – pojasnio je ministar dodajući da je zakon o zatvaranju rudnika Zenica već je upućen na mišljenja nadležnim federalnim institucijama, nakon čega će biti dostavljen Vladi i Parlamentu Federacije.

Lakić je rekao da se namjenska industrija razvija uprkos naslijeđenim problemima i izazovima. Podsjetio je da su dvije firme, Vitezit i Zrak, odvedene u stečaj, dok je treća TRZ Hadžići zamalo bila pred stečajem.

– Potrebno je bilo stvarno mnogo sinergije svih tih firmi, Ministarstva i Vlade FBiH da se pomognu te firme, da se stabilizuju. Sada smo u situaciji da smo Zrak poprilično stabilizovali i da polako sam za sebe obezbjeđuje platu i doprinose. TRZ Hadžići još uvijek se muči, ali mislim da će i on uskoro doći u dobru poziciju – rekao je Lakić.

Dodao je da je gubitak proizvodnje u Vitezitu veliki problem jer je riječ o proizvodu ključnom za kompletan sistem namjenske industrije.

– To su naslijeđeni problemi. Naravno, mi ih ne odbacujemo, rješavamo ih – istakao je Lakić.

Uz izazove, istakao je i uspješne primjere kompanija BNT-TMiH iz Novog Travnika, Binasa, Igmana iz Konjica, Ginexa i Pretis.

– One polako dolaze u situaciju da budu lideri ne samo regiona, nego mogu reći i Evrope, pa i šire. Ja ne mogu reći da su oni svi bez problema, to nije istina. Snalaze se, rade zajedno i ono što im je nedostajalo međusobno jeste jedan kohezivni faktor, što je u ovom trenutku Ministarstvo – naglasio je Lakić.

Kao jedan od najznačajnijih iskoraka Lakić je izdvojio proizvodnju prvog bosanskohercegovačkog drona u BNT-u. Posebno je istakao da će pojedina preduzeća namjenske industrije u 2025. godini prvi put nakon decenije uplatiti sredstva u budžet Federacije BiH.

Lakić je naveo da je došlo do povećanja zaposlenosti, prihoda i dobiti u većini firmi, ali da se još radi na zastarjelim mašinama i da su potrebna dodatna ulaganja.

– Namjenska industrija, uprkos naslijeđenim problemima, pokazuje zamah i potencijal da postane pravi generator razvoja Federacije BiH, uz nove proizvode, širenje kapaciteta i modernizaciju opreme – zaključio je Lakić u razgovoru za Fenu.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Hazim Aljović)