Na sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, koja je održana u srijedu u Trebinju, donesena je jednoglasna odluka da se od nadležnih organa i institucija vlasti zahtijeva ubrzavanje procedure za otvaranje novog Graničnog prelaza Gradiška, a radi bržeg protoka roba, posebno onih koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru.

Istaknuto je da privreda BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, a upravo je GP Gradiška žila kucavica bh. ekonomije, jer se više od 90 posto roba koje podliježu tom nadzoru transportuje preko tog prelaza.

Skupština VTKBiH je, prema Zakonu o Vanjskotrgovinskoj komori BiH, zakonodavni organ Komore, koji se sastoji od predstavnika bh. privrede (38 zastupnika s područja Federacije Bosne i Hercegovine, 19 zastupnika s područja Republike Srpske i tri zastupnika s područja Distrikta Brčko).

Kompanije čiji su predstavnici u Skupštini VTK BiH djeluju kroz različite privredne asocijacije unutar Komore, pa tako zapravo članovi Skupštine predstavljaju bh. privrednike u cjelini.

U posljednjih nekoliko godina VTKBiH je zahtijevala redefiniranje statusa graničnih prelaza s Republikom Hrvatskom. Službeni podaci ukazuju na razloge zbog kojih su prisutni stalni zastoji i zadržavanja na ovim graničnim prelazima.

Od 15 cestovnih međunarodnih graničnih prelaza s Republikom Hrvatskom, u 2024. je oko 19 posto teretnih vozila, 24 posto autobusa, 13 posto putničkih vozila i 15 posto osoba koristilo GP Gradiška/Stara Gradiška, koji je ujedno jedan od dva granična prelaza sa statusom BIP (za sve vrste roba).

Istovremeno, drugi granični prelaz sa statusom BIP, tj. Bijača/Nova Sela, u 2024. je koristilo svega 5,6 posto teretnih vozila, 18 posto autobusa, 5,7 posto putničkih vozila i oko 7,6 posto osoba.

Osim toga, službeni podaci pokazuju da tokom cijele godine, prema državama zapadne i srednje Evrope, preko GP Gradiška/Stara Gradiška saobraćaju 94 redovne autobuske linije od ukupno 362 autobuske linije prema tim državama (26 posto), a preko GP Bijača samo jedna redovna autobuska linija (0,3 posto).

Dakle, sva roba biljnog i životinjskog porijekla, više od jedne četvrtine redovnih autobuskih linija prema zapadnoj i srednjoj Evropi, usmjereno je na jedan od dva granična prelaza sa statusom BIP.

Prioritet Komore uključuje kontinuirane aktivnosti usmjerene na ubrzanje protoka roba i ljudi na graničnim prelazima, kao i redefiniranje statusa graničnih prelaza s Republikom Hrvatskom, kroz otvaranje dodatnih graničnih prelaza za sve vrste roba (Donji Svilaj/Svilaj i Izačić/Ličko Petrovo Selo), kao i graničnih prelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama (Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat), saopćeno je iz VTKBiH.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: VTKBiH)