U prva tri mjeseca 2025. izvoz uglja iznosio je 39,2 miliona KM, a izvezeno je 234.301 tona ovog energenta, u najvećoj mjeri u Srbiju. Zanimljivo da je istom periodu prošle godine vrijednost izvoza bila je 15,8 miliona KM, a izvezeno je ukupno 117.418 tona uglja.

Ove sedmice u Termoelektrani Tuzla zbog nedostatka uglja, blokovi 4, 5 i 6 rade naizmjenično.

Kako je moguće da nedostaje uglja kada Bosna i Hercegovina ima dokazanih rezervi u iznosu od 2,5 milijarde tona (preciznije 2.495.629.840 tona), što je prema trenutnom obimu potrošnje dovoljno za naredne 264 godine, podaci su međunarodnih aktera u energetskom sektoru, Statistical Review of World Energy British Petroleuma i američke U.S. Energy Information Administration (EIA).

S tim iznosom rezervi i prema obimu godišnje potrošnje BiH se nalazi na 25. mjestu u svijetu, iako pri tome godišnje uveze 1,3 miliona tona uglja iz svijeta.

Godišnja proizvodnja BiH iznosi skoro 7,1 miliona tona, a potrošnja približno 9,4 miliona tona, što stvara godišnji deficit uglja od 2,2 miliona tona, navodi se u podacima British Petroleuma i EIA.

S druge strane, a prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u 2024. izvezeno je više od 876.000 tona uglja u vrijednosti skoro 132 miliona maraka, od čega je čak 856.000 tona vrijednosti 128,6 miliona otišlo u Srbiju.

U prva tri mjeseca 2025. izvoz uglja iznosio je 39,2 miliona KM, a izvezeno je 234.301 tona ovog energenta, u najvećoj mjeri u Srbiju. Zanimljivo da je istom periodu prošle godine vrijednost izvoza bila je 15,8 miliona KM, a izvezeno je ukupno 117.418 tona uglja.

Gdje je logika da se izvozi ugalj, a domaće termoelektrane moraju obustavljati proizvodnju?

Još veći problem predstavlja činjenica da se vlast, barem u Federaciji BiH, “bori” kako povećati povećati proizvodnju uglja. Tako je u martu ove godine Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije kazao “kako je za energetsku stabilnost FBiH neophodno povećati proizvodnju uglja i razvijati gasnu infrastrukturu”.

Lakić je naveo da se u proteklih 15 godina proizvodnja uglja u Bosni i Hercegovini kontinuirano smanjuje, što ugrožava kompletan energetski sistem. 

Dodao je da ćemo u narednih od tri do pet godina morati povećati proizvodnju uglja kako Elektroprivreda BiH ne bi morala kupovati električnu energiju na tržištu i time ugrožavati svoje poslovanje.

I godinu prije, u martu 2024. Lakić se žalio kako je proizvodnja uglja nedovoljna da zadovolji potrebe tržišta.

– Nemamo dovoljno uglja za naše termoelektrane. Nije bio dobar rad, mnogi su problemi naslijeđeni. Mi ćemo ih rješavati – kazao je tada Lakić.

Kako Vlada FBiH i resorno ministarstvo te Elektroprivreda BiH “rješavaju” ovaj problem u protekle dvije i po godine koliko su vlast pokazuje situacija u TE Tuzla. Očito da mnogo toga škripi u upravljanju EPBiH i rudnicima, a istovremeno se povećava uvoz električne energije, a sve na kraju, kao i obično, plaćaju građani. 

Uprkos neminovnom procesu dekarbonizacije koji čeka BiH, ugalj je još dominantan prirodni resurs u proizvodnji električne energije u BiH. Na njega otpada značajan dio ukupnih energetskih potencijala naše zemlje, te on i dalje predstavlja okosnicu elektroenergetskog sistema FBiH

Kada je riječ o EPBiH, približno 65 posto proizvodnje električne energije i dalje potječe iz termoelektrana na ugalj, zavisno od hidrološke godine. Osim kad “nestane” uglja u državi koja ima ogromne rezerve.

(TIP/Izvor: Stav/Foto: Ilustracija)