Odbijen je zahtjev Sindikata da se minimalac u FBiH određuje po stručnoj spremi, a poslodavci će teško prihvatiti i novi prijedlog – 1.120 maraka.

Novi prijedlog minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2026. godinu je da ona bude 70 posto od prosječne plate u ovom entitetu, što bi odgovaralo iznosu od blizu 1.120 KM. To je potvrdio Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, nakon sastanka sa predstavnicima Udruženja poslodavaca BiH, predstavnicima Vlade FBiH i predsjednikom Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudinom Čengićem.

Ništa od spreme

– Naš prijedlog da minimalna plata u Federaciji BiH bude od 1.200 do 1.600 KM i da se utvrđuje po stručnoj spremi nije prošao. Nisu ga podržali, pa smo dali ovaj novi prijedlog. Partneri se nisu izjasnili o ovome prijedlogu, ali je naredni sastanak zakazan za četvrtak, pa ćemo vidjeti, kazao je Kurtović.

Na zadnjoj sjednici ESV-a zaključeno je da se formira tročlana radna grupa od predstavnika sva tri socijalna partnera, Sindikata, Vlade i poslodavaca, kako bi pokušali da usaglase odluku o minimalnoj plati za 2026. godinu.

– Vlada FBiH je s dvije uredbe uspjela ublažiti negativne posljedice povećanja minimalne plate u FBiH, a poslodavci očekuju da Vlada nastavi sa podrškom poslovnoj zajednici u smislu omogućavanja isplate određenog iznosa bez uplate doprinosa, kao i taj dio koji se odnosi na subvencioniranje doprinosa, kaže Safudin Čengić, predsjednik ESV-a Federacije BiH.

Smatra da su svi saglasni da je jedino pravo rješenje izmjena zakonskih rješenja, odnosno smanjenja opterećenja rada.

– Time bi se stvorio prostor za povećanje plata, ujedno i za povećanje primanja, odnosno penzija i svih ostalih fondova. Moramo biti svjesni činjenice da to možemo uraditi ukoliko se proširi porezna osnovica i, s druge strane, ukoliko uspijemo smanjiti učešće sive ekonomije u poslovnim aktivnostima u Federaciji BiH, napominje Čengić.

Sindikalisti ne odustaju od zahtjeva. Očekuju da poslodavci prihvate ono što su predložili, a to je nastavak rasta minimalne plate. Federalna Vlada je pomagala poslodavcima, prvenstveno onima koji nisu mogli isplaćivati povećanu minimalnu platu, te su smanjeni doprinosi za 5,5 posto. Fiskalna reforma je nužna i ona mora početi od zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH, koji je u parlamentarnoj proceduri. S tim su saglasni svi. Safudin Čengić upozorava da je najveći problem siva zona.

– Procjene su da je to između 20 i 22 posto, a kad to pretvorite u novac, to je između 2,2 milijarde i 2, 5 milijardi maraka. Da smanjimo sivu ekonomiju za 50 posto, imali bismo 1,2 ili 1,3 milijarde maraka na raspolaganju, što bi moglo biti upotrijebljeno za povećanje penzija, za bolju zdravstvenu zaštitu, bolje obrazovanje i sve ono što će nam u budućnosti puno značiti, kaže Čengić i zaključuje da, ako to ne uspijemo, nećemo moći napredovati na način kako bismo svi željeli.

Veća pomoć

A napredak ne vide ni ekonomisti. Skeptični su i ne vjeruju mnogo brzopletim odlukama bez detaljne analize. Podsjećaju da je Vlada FBiH minimalnu cijenu rada za 2025. odredila posljednjeg dana, 31. 12. 2024. Time nije ostavila dovoljno vremena poslodavcima da u planovima poslovanja za 2025. godinu blagovremeno ukalkulišu tu cijenu rada. Ekonomista Igor Gavran smatra da je dosadašnji učinak populizam bez puno pokrića.

– Ako bi bez ikakvog dodatnog rasterećenja ponovo dekretom populistički povećala minimalnu platu, onda bismo ponovo imali pritisak na poslodavce, koji neki ne bi bili spremni podnijeti i otpuštali bi radnike ili ih “prebacivali” u zonu sive ekonomije. Ili bi ponovo Vlada iz budžeta isplaćivala još veće iznose tzv. pomoći poslodavcima, što bi, također, bilo naopako i ne može nikako predstavljati dugoročno rješenje, kaže Gavran.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autorica: Jovanka Nina Todorović/Foto: Fena)