Odluka o zabrani rada nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine već mjesecima izaziva snažne ekonomske i društvene rasprave. Dok se javnosti predstavlja kao mjera koja navodno štiti radnike, dostupni podaci pokazuju znatno kompleksniju i tamniju sliku. Ekonomski ekspert Admir Čavalić objašnjava da se posljedice ove mjere vrlo jasno vide kroz brojke i da među njima postoje i jasni pobjednici i gubitnici.

„Kada je riječ o pobjednicima ili gubitnicima, moguće je to identifikovati na bazi podataka koje imamo u posljednjih godinu dana. Pobjednici su oni koji su lobirali za ovu mjeru zabrane rada nedjeljom u FBiH, ne u Orašju, Brčko Distriktu ili Republici Srpskoj. To su veliki trgovački lanci. Istina, dio njih je odustao od ove mjere u smislu podrške, dio je zadovoljan mjerom“, kaže Čavalić.

Prema njegovim riječima, upravo su oni trgovački lanci koji su već duže vrijeme imali problema s radnom snagom bili najglasniji zagovornici ove zabrane. Motiv je, tvrdi, bio vrlo pragmatičan.

„Cilj je bio da smanje broj radnih dana, ne za objekte, već za radnike, i na taj način smanje potražnju za radnom snagom. Ako prodajni objekat radi sedam dana, treba mu određeni broj radnika, a ako radi šest dana, onda vam treba manje radnika. I prije ove mjere su neki lanci, zbog manjka radne snage u trgovini, počeli dobrovoljno zatvarati objekte nedjeljom. To je strukturalni problem našeg tržišta. Oni su profitirali.“

Zabrana rada nedjeljom, međutim, nije jednako pogodila sve. Naprotiv, značajan dio tržišta bilježi izuzetne dobitke. Posebno se to odnosi na subjekte u entitetu Republika Srpska.

„Profitirali su lanci u Republici Srpskoj blizu entitetske linije, Orašje koje ima rekordan fiskalni promet ove godine, profitirali su dragstori koji rade 24 sata, i naravno benzinske pumpe. Pratimo fiskalni promet i rast zaposlenih na pumpama u FBiH“, navodi Čavalić.

Dok velika tržišta profitiraju, oni slabiji, ponajviše radnici, snose najveći teret. Čavalić naglašava da je upravo radna snaga najteže pogođena ovom mjerom.

„Gubitnici su prije svega radnici. Gotovo 2.000 radnika je dobilo otkaze u trgovini. Gubitnici su i oni koji rade prekovremeno, posebno nedjeljom kada su zatrpani poslom, kao i radnici u dragstorima koji rade noćne smjene. Na gubitku su i srednji trgovci koji se gase, kao i oni koji nisu u Orašju koje ima političko izuzeće.“

Prema njegovim riječima, ukupan efekat mjere daleko je od onoga što je prvobitno obećavano.

„Više je štete nego koristi. Ne postoji država na svijetu koja ima zabranu djelatnosti nedjeljom na pola svoje teritorije, minus Orašje“, zaključuje Čavalić.

Dodatni ekonomski osvrt daje ekonomski analitičar i profesor Sanel Halilbegović, koji potvrđuje da se ekonomske posljedice jasno vide kroz regionalne razlike.

„Benefiti su ogromni kada ljudi imaju neradni ekstra dan , da odmore i da se rasterete, i taj socijalni aspekt je pokriven. Međutim, negativne stvari su vezane za ekonomski impakt, posebno kod nas gdje imamo diskrepanciju zakona između dva entiteta. Bilo je za očekivati da se u RS-u poveća promet. Posebno građani koji su blizu entitetske linije uopšte ne razmišljaju, jer imaju naviku da kupuju nedjeljom. Ukoliko ne dođe do sinhronizacije zakona, nastavit će se istim putem, RS će profitirati, a FBiH gubiti“, kaže Halilbegović.

Njegov zaključak ide u istom pravcu. Što je veća pravna i tržišna neusklađenost, to su veći ekonomski gubici za FBiH, a potrošači prirodno biraju pristupačnije i dostupnije opcije, bez obzira na administrativne linije.

Ova mjera, iako predstavljena kao socijalna, po svemu sudeći zapravo je stvorila tržišne distorzije, povećala nejednakosti među trgovcima i dovela do otpuštanja radnika, ostavljajući pitanje, ko se zapravo štiti, a ko plaća cijenu?

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autor: Vedran Drljević/Foto: Ilustracija Boris Jovanović)