I još nesto, profesorca bi ipak trebala biti kulturnija, a ako to nece onda barem realnija - jer, ako je…
“Ukleti” tunel trebali otvoriti 2022., potrošili su 154 miliona KM, kraj radova nije na vidiku!

Trebao je koštati ukupno 82 miliona KM i skratiti vrijeme vožnja do Sarajeva za 45 minuta. Direktor Autocesta FBiH Denis Lasić nije mogao precizirati koliko će ukupno koštati…
Kada je 4. marta 2019. godine na lokalitetu Hrenovice kod Prače u prisustvu brojnih zvanica ozvaničen početak radova na tunelu Hranjen, rečeno je da će ga završiti u roku od 36 mjeseci, dakle najesen 2022. godine. Trebao je koštati 82 miliona KM.
Decembar je 2025. godine, a prema zvaničnim informacijama iz Autocesta FBiH odaslanim Parlamentu FBiH, zaključno sa 31. oktobrom 2025. potrošeno je ukupno 154.003.098 KM. Dakle skoro duplo više. Kraja radova na tunelu dugom 5,5 kilometara još nije na vidiku.
Koliko je izdvajala Vlada FBiH
U odgovoru na delegatsko pitanje Marijele Hašimbegović, kojeg potpisuje direktor Autocesta FBiH Denis Lasić, nema informacije o tome kada će završiti ovaj objekat, koji je u međuvremeni postao “ukleti” tunel.
Naime, Lasić je naveo da je jedan od ključnih ugovora i dalje u fazi izvođenja, te da je za preostali dio trase potrebno dovršiti eksproprijaciju, pribaviti sve potrebne saglasnost i provesti postupke ugovaranja predmetnih radova.

Dakle sve one radnje kao da je projekat na samom njegovom početku, a ne u poodmakloj fazi. Lasić u aktu kojeg je poslao Domu naroda nije mogao precizirati ukupnu vrijednost projekta.
Tako sva sredstva koja je Vlada FBiH izdvajala prošlih godina za tunel Hranjen, a riječ o više stotina miliona KM, očito nisu implementirana.
Istraga Tužilaštva KS
Podsjetimo, portal Fokus u februaru ove godine objavio je informaciju da je intenzivirana istraga Tužilaštva Kantona Sarajevo na rasvijetljivanju navoda o kriminalu počinjenom na izgradnji tunela Hranjen.
Iz Tužilaštva KS su naveli da su proteklog perioda provođene su intenzivne aktivnosti na analiziranju obimne dokazne građe i to šest kartonskih kutija sa po 12 registratora, 43 elaborata u 43 registratora, te 42 prateća CD-a sa dokumentacijom. U sklopu te dokumentacije, istaknuto je, analizirano je 26 građevinskih knjiga, 31 građevinski dnevnik, 150 zapisnika i slično.
Na tenderu koji je raspisan 2018. se pojavila samo jedna firma i to sarajevski Euroasfalt koji je i izabran za izvođača radova. Na čelu Vlade FBiH tada je bio Fadil Novalić, a na čelu Autocesta FBiH Adnan Terzić. Nakon što je na čelu Autocesta FBiH došao Elmedin Voloder sačinjava se izvještaj o neregularnostima koji je dostavljene i Vladi FBiH.
Iz Euroasfalta su u više navrata tvrdili da je tunel od početka većim dijelom bio na granici izvodivosti zbog niza nepredviđenih događaja, podzemna jezera i slično. Kasnije su uslijedili mnogi zastoji zbog “nepreviđenih” okolnosti na terenu.
Riječ je o projektu u javnosti predstavljen kao historijski, budući da će dionicu Sarajevo-Goražde smanjiti sa 95,6 na 56 kilomenara, pa bi vožnja između ova dva grada trebala da traje samo 45 minuta.
(TIP/Izvor: Fokus.ba/Autor: A.Dučić/Foto: Arhiva/Tunel Hranjen trebao je biti otvoren prije tri godine)
Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.







Komentar
Kanton Goražde ima oko 20.000 stanovnika i potrošiće se cca 200.000.000 KM na saobraćajno povezivanje sa sarajevom da se put od 1,5 sati skrati na 45 min. Kanton Tuzla ima preko 500.000 stanovnika i sa kantonom Sarajevo koji isto ima preko 500.000 stanovnika povezana je partizanskim putem (po šumama i gorama) po kojem putovanje traje 2,5 do 3 sata. Naravno ne radi da ništa da se 1.000.000 stanovnika ova dva kantina Poveže modernom saobraćajnicom. Sredstva se troše nerealno bez ikakvih ekonomskih benefita.