Broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 31. oktobra 2025. iznosio je 547.520, što je 4.322 radnika manje nego na početku godine.

Iako Vlada Federacije BiH u svojim saopćenjima ističe da je tržište rada „stabilno“ i da reforme nisu proizvele negativne posljedice, zvanični podaci Porezne uprave FBiH i trendovi iz 2025. godine otvaraju potpuno drugačiju sliku. Broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 31. oktobra 2025. iznosio je 547.520, što je 4.322 radnika manje nego na početku godine, čime je 2025. postala jedna od rijetkih godina u protekloj deceniji koja bilježi neto pad zaposlenosti, uz pandemijsku 2020. godinu.

Uprkos Vladinoj tvrdnji da “masovnih otkaza nema” i da se tržište rada oporavlja, trendovi jasno pokazuju da je rast iz prethodnih godina zaustavljen, a značajan dio očekivanog povećanja zaposlenosti izostao.

Poređenja radi, samo prošle godine broj zaposlenih u istom periodu povećan je za 6.854 radnika, dok se ove godine ne samo da nije povećao, nego je izgubljen i ranije ostvareni rast.

Vlada tvrdi da je tržište stabilno, podaci da je pad veći nego što se priznaje

U saopćenju Vlade FBiH naglašava se da broj zaposlenih u oktobru 2025. “raste” u odnosu na august, te da su mjere povećanja minimalne plate i smanjenja doprinosa pomogle radnicima i poslodavcima. Međutim, ovaj podatak posmatra samo kratki dio godine i zanemaruje ukupni trend.

Činjenice govore suprotno:

-Broj zaposlenih 31.12.2024. iznosio je 551.842.

-Broj zaposlenih 31.10.2025. pao je na 547.520.

-To znači 4.322 zaposlenih manje i to u godini ekonomskih reformi za koju Vlada tvrdi da je „pozitivna“.

Kada se uračuna i izostanak očekivanog rasta, kao u prethodnim godinama, realni gubitak prelazi 11.000 radnih mjesta.

Rast zaposlenosti u KS samo na papiru

Dodatnu složenost slike donosi analiza tržišta rada u Kantonu Sarajevo. Iako je KS jedini kanton koji formalno bilježi povećanje zaposlenosti u 2025., svega 129 novih radnih mjesta, detaljniji pogled otkriva razlog tome, a to je masovno zapošljavanje u javnom sektoru.

Prema zvaničnim podacima KS je u prvih deset mjeseci 2025. zaposlio 4.631 radnika u javnom sektoru, što je gotovo isto koliko je u periodu 2008–2018 (deset godina) ukupno zaposleno 4.769 ljudi u javnom sektoru.

Drugim riječima, Kanton Sarajevo je u jednoj godini zaposlio u javnu administraciju gotovo isto koliko u prethodnoj deceniji.

Takav trend ukazuje da se privreda zapravo ne širi, već da rast zaposlenosti dolazi iz budžetskog sektora, što je dugoročno fiskalno neodrživo.

Pad zaposlenosti širom FBiH, odgovornost se prebacuje

U ostatku Federacije situacija je još izraženija. Prema analizi Davora Čićića, zastupnika u Skupštini KS i bivšeg ministra finansija KS, najveći pad zaposlenosti bilježe kantoni sa dugogodišnjom vlašću SDA, DF i SBiH, ali ta činjenica ne mijenja suštinu. Federacija u cjelini gubi radna mjesta.

Prema podacima koje iznosi Davor Čičić, od ukupno oko 11.000 izgubljenih radnih mjesta u Federaciji, u Kantonu Sarajevo je „samo“ 2.430, dok su TK, ZDK, SBK kantoni u kojima dominira SDA–DF–SBiH vlast — zabilježili 4.580 izgubljenih radnih mjesta.

S druge strane, podaci Porezne uprave FBiH o broju zaposlenih osoba po mjesecima, počevši od decembra prošle godine pokazuju:

–novembar 2024. 552.148 zaposlenih;

-decembar 2024. – 551.450;

-januar 2025. – 546.863;

-februar – 545.130;

-mart – 542.803;

-april – 544.613;

-maj – 546.128;

-juni – 547.055;

-juli – 545.018;

-august – 541.921;

-septembar – 546.782;

-oktobar – 547.520.

–novembar 2025. – 546.537

Prema ovim podacima došlo do pada zaposlenosti u FBiH u posljednjoj godini. Broj zaposlenih je manji za 5.611 u odnosu na novembar prošle godine.

Ekonomista i federalni zastupnik Admir Čavalić upravo zbog toga 2025. naziva “godinom koju su pojeli skakavci”.

Za kraj, za one koji su u nedoumici, ponavljamo podatke PUFBIH:

–31.12.2023. bilo je 544.110 zaposlenih

–31.12.2024. bilo je 551.450 zaposlenih

–31.10.2025. bilo je 547.520 zaposlenih

Dakle, uprkos retorici o stabilnosti, Federacija je u 2025. godini gotovo poništila rast iz prethodne dvije godine.

I dok političke strane pokušavaju prebaciti odgovornost jedne na druge, tržište rada jasno šalje signal da radnici odlaze, poslodavci otežano dolaze do radne snage, a poslodavci traže dozvole za uvoz čak 40.000 stranih radnika, što dodatno potvrđuje strukturne probleme.

(TIP/Izvor: Akta.ba/Foto: Ilustracija)